Stotine milijuna kuna trošimo na nepostojeće deponije i njihove imaginarne tvrtke
STOTINE milijuna kuna trošimo na tvrtke koje diljem Hrvatske upravljaju nepostojećim centrima za gospodarenje otpadom. A činjenica da njihovi zaposlenici, koji svaki mjesec uredno primaju plaće godinama nisu praktički ništa napravili, tek bi nas mogla skupo koštati - bliži se dan kad bi Europska unija trebala uvesti sankcije jer vlada nije uspjela sanirati onoliko otpada na koliko se u pregovorima obvezala.
Bitnu ulogu u postotku saniranog otpada igraju upravo nikad sagrađeni regionalni centri za prikupljanje i obradu smeća.
"RH nije uspjela dostići ciljeve i postoji opasnost da ni neće"
Udruga Sunce, članica European Environmental Bureaua (EEB), poručuje da "Hrvatska nije uspjela dostići ciljeve u pogledu odvajanja i recikliranja otpada za 2020. godinu i od tada se situacija nije značajnije promijenila".
"U prethodnom Izvješću navedena je stopa recikliranja za RH od 21 posto, dok je stopa odlaganja komunalnog otpada za 2016. godine iznosila 77 posto - među najvišim stopama u EU. Iz službenog privremenog izvješća Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za 2021. vidljivo je da je stopa odvojenog sakupljanja iznosila 22.5 posto. Ovaj podatak i druga saznanja koja se navode u nastavku teksta upućuju na izvjesnu opasnost da RH neće uspjeti u ostvarenju ciljeva za recikliranje najmanje 55 posto mase komunalnog i ambalažnog otpada do 2025. te cilja za odlaganje najviše 10% mase ukupno proizvedenog komunalnog otpada na odlagališta otpada do 2035. godine", smatraju u Udruzi Sunce.
Hrvatska je dobila rano upozorenje za očitovanje Europskoj komisiji
Udruga Sunce poslala je osvrt na Javni poziv za očitovanje Europske komisije radi prikupljanja podataka u svrhu izrade Izvješća o ranom upozorenju državama članicama Europske Unije (EU), tzv. Early warning report.
"Izvješće je zapravo upozorenje državama koje nisu na dobrom putu da ispune ciljeve za recikliranje komunalnog i ambalažnog otpada do 2025. te cilja za 2035. u pogledu odlagališta otpada koji su preneseni u naš Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/21), a predstavljaju ciljeve iz EU direktiva", poručuju iz Udruge Sunce.
Ministarstvo: Neispunjavanje ciljeva ima sankcije
Upitali smo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja kolike će kazne Europske unije biti jednom kad se uvedu i kad bi se te sankcije, o kojima zasad samo slušamo, mogle očekivati.
"Neispunjenje ciljeva svake pojedine države članice Europske unije, kao posljedicu ima sankcije, no treba naglasiti da se pritom u obzir uzima cijeli niz činjenica i okolnosti. Tu je najvažnije koje je aktivnosti država članica poduzela da bi ispunila cilj te se u pravilu od države članice očekuje akcijski i terminski plan za ispunjenje cilja u potpunosti, a sankcije slijede tek ako država članica ne poduzima potrebne aktivnosti za ispunjenje cilja. Dakle, u ovom trenutku ne može se govoriti o sankcijama, već je fokus na ispunjenju svih potrebnih zadaća kako bi se dostigli ciljevi", odgovorili su iz Ministarstva.
Dodaju da RH treba ispuniti ciljeve koji se odnose na povećanje recikliranja i smanjenje odlaganja otpada. U ostvarenju tih ciljeva značajnu ulogu imaju centri za gospodarenje otpadom (CGO), ali oni sami po sebi nisu razlog zbog kojeg bi se izrekle kazne.
Ministarstvo odgovornost prebacuje na lokalnu samoupravu
Na pitanje kako ocjenjuje situaciju s izgradnjom regionalnih centara za gospodarenje otpadom u RH, odnosno činjenicu da gotovo godinama sva kasne, lopticu odgovornosti Ministarstvo gospodarstva prebacuje na lokalnu samoupravu.
"Centri za gospodarenje otpadom određeni su Zakonom o gospodarenju otpadom i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2017.-2022., a njima upravljaju posebna trgovačka društva u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave i/ili jedinica lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba. Dinamika njihove izgradnje, osim o raspoloživim financijskim sredstvima, ovisi i o spremnosti projekta svakog pojedinog CGO-a, za čiju realizaciju je odgovorno trgovačko društvo koje upravlja pojedinim CGO-om", odgovaraju iz ureda ministra Davora Filipovića.
Država uvjerava da su odlagališta sigurna
Aktivisti ukazuju da su RCGO-ovi locirani na mjestima gdje prolazi voda te da postoji šansa da će otpad dospjeti u vodoopskrbnu mrežu i stvoriti kaos. Ministarstvo smo upitali misle li da će do toga doći i jesu li RCGO-ovi najbolja ideja za problem sanacije otpada?
"Opasnost od zagađenja voda i vodoopskrbne mreže je bila moguća iz nekontroliranih odlagališta otpada kakva su se neodgovorno koristila u prošlosti i koja danas moramo sanirati i zatvoriti uz ulaganje velikih financijskih sredstava. Centar za gospodarenje otpadom nije nekontrolirano odlagalište, nego sklop više međusobno funkcionalno i tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada.
Svaki CGO je projektiran i mora biti izgrađen sukladno propisanim uvjetima, poštujući u svakom smislu zaštitu svake pojedine sastavnice okoliša, uključujući i vode koje se mogu nalaziti u blizini. Iz tog razloga ne postoji mogućnost da otpad koji je zaprimljen na obradu u CGO dospije u vodoopskrbnu mrežu", odgovorili su iz Ministarstva.
17 godina u zaleđu Splita financiramo nepostojeći RCGO Lećevica
No, problem je što regionalnih centara, kako smo i do sada pisali, zapravo uopće nema. U zaleđu Splita i Kaštela zadnjih 17 godina izdašno financiramo nepostojeći RCGO Lećevica, a za to vrijeme oni koji ga vode, mahom HDZ-ovci, nisu bili u stanju niti otkupiti zemljište na kojem bi se centar gradio.
>>17 godina HDZ-ovci upravljaju nepostojećim deponijem. Sad su dali 1.5 mil. kn za PR
Od dana osnutka, 29. travnja 2005. godine, nije otkupljena čak ni zemlja za gradnju objekta kojim bi zaposlenici, koji sve ove godine uredno primaju plaće, upravljali.
15 hektara dala im je država, a 10 hektara vlasnici, privatne osobe, odbijaju prodati. Tvrtka svaku godinu završi u minusu od jedan do dva milijuna kuna, taman koliko su koštale naručene komunikacijske usluge od tvrtke Media Val. Da budemo precizni, samo prošle godine RCGO Lećevica imala je gubitak od 2.575.120,53 kuna, a posao koji su sklopili s PR tvrtkom prije par godina vrijedi 1.577.080,05 kuna.
Preneseni gubitak tvrtke Regionalni centar čistog okoliša iz prethodnih godina iznosi 16.711.033 kune.
Imaju urede u Splitu, osam stalno zaposlenih, direktora HDZ-ovca Ivana Vukorepu - nekadašnjeg tajnika županijskog ogranka stranačke Mladeži, i čitav nadzorni odbor, opet na čelu s HDZ-ovcem Ivicom Budimirom, za čije naknade članova godišnje ode od sto do 150 tisuća kuna. Županijska su firma, a i Županijom, jasno, upravlja HDZ. Županija im je upravo u lipnju ove godine povećala temeljni kapital uplatom u novcu od 18.012.281,00 kuna, pa tako sad više ne iznosi 23.570.000,00 kuna, već 41.582.200,00 kuna. Svake godine im povećavaju temeljni kapital za nekoliko milijuna kuna.
14 godina financiramo nepostojeći RCGO Babina Gora kod Karlovca
Na niti 10 kilometara od Karlovca već 14 godina skupo plaćamo propale pokušaje da javna tvrtka, vođena HDZ-ovcima, ondje izgradi Centar za gospodarenje otpadom. Samo na dokumentaciju potrošeno je 6.971.409 kuna.
Država je darovala zemljište, česticu od 302.803 m2 šume u naselju Vukmanić, na stotinjak metara nadmorske visine i blizu rijeka, ali ondje je, još od 2008. godine kad je osnovana tvrtka koja je Centar trebala izgraditi, i dalje samo netaknuta priroda.
Mještani okupljeni u udruge i inicijative bore se da RCGO nikad ne osvane iznad njihovih krovova, ponajviše zbog rijeka koje teku u blizini, a projekt prepun rupa bazira se na studiji utjecaja na okoliš staroj 13 godina.
>>Našli smo još jedno nikad izgrađeno smetlište. HDZ-ovci njime upravljaju 14 godina
Iako odlagalište nije izgrađeno, tvrtka KODOS koja njime upravlja, na čelu s osuđivanom HDZ-ovkom, 2019. godine dodijelila je 2.275.623,88 kuna firmi Inženjerski biro za usluge marketinga i odnosa s javnošću tog nepostojećeg Centra za gospodarenje otpadom. Koliko je ukupno novaca potrošeno na ovaj projekt od dana kad je tvrtka pokrenuta, gotovo je nemoguće prebrojati, ali 2019. godine joj je odobreno dodatnih stotinjak milijuna kuna.
12 godina postoji tvrtka za RCGO Šagulje, a još nema niti nacrte
U Novoj Gradiški trebao bi se nalaziti Regionalni centar za gospodarenje otpadom Šagulje, ali on, za razliku od Lećevice i Babine Gore, nakon 12 godina postojanja tvrtke, nema čak ni nacrte. To znači da nema niti lokacijsku niti građevinsku dozvolu. Dobro, za razliku od Lećevice, barem ima dio zemljišta. Imaju i urede, skupštinu, nadzorni odbor.
Tvrtka RCGO Šagulje osnovana je 2010. godine kao projekt Brodsko-posavske županije. Sedam neuspješnih godina kasnije pridružile su joj se Požeško-slavonska i Sisačko-moslavačka županija, čiji udjeli čine 24.5 posto. Centar bi trebao pokrivati područje od Siska do Slavonskog Broda.
>>Otkrivamo 3. nepostojeći deponij. Nakon 12 godina nemaju ni građevinsku, a plaće idu
Dodajmo da je Sisačko-moslavačka županija već navedena i kao jedan od osnivača nepostojećeg deponija Babina Gora u Karlovačkoj županiji. U 2021. godini rezultat poslovanja RCGO-a Šagulje bio je 518 kuna, a plaća direktora 11.719 kuna neto.
Usporedbe radi, RCGO Lećevica svake godine ostvari milijunske gubitke pa je ovih 518 kuna uspjeh.
"Kad nešto nije potrebno 16 ili 18 godina, bez toga se može i dalje"
Deponija kao što su Lećevica, Babina Gora i Šagulje diljem Hrvatske ima još. Neki su zapravo u fazi izgradnje, dok su drugi mrtvo slovo na papiru. Pa, iako je nepostojećih odlagališta na pretek, malo je udruga koje ukazuju na ovu problematiku. Jedna od njih je karlovačka Udruga građana Pravica.
Njihov aktivist Mile Sokolić stava je da Europska unija nema namjeru udariti sankcije Hrvatskoj jer smo uzeli milijune, a nismo izgradili deponije.
"Hrvatska vjerojatno neće plaćati nikakve kazne jer EU baš previše ne zanima što mi zapravo radimo. Posebno sada kad smo se pokazali kao lojalni i angažirani saveznici. Svi dopisi o problematičnim procedurama oko CGO-a nisu postigli gotovo nikakav efekt. To što izgradnja CGO kasni pokazuje da oni nisu nužno ni potrebni. Kad nešto nije potrebno 16 ili 18 godina, bez toga se može i nadalje. Potreban je posao velikim firmama, a prilika da dobijete bespovratna sredstva u tolikom iznosu se ne želi propustiti", smatra Sokolić.
Dodaje kako Rijeka i Pula pokazuju da sve to nije baš tako idealno.
"Deponiji će se pokazati neučinkoviti s vremenom"
"Realno je da će se centri pokazati neučinkovitim s vremenom. Ali nismo mi jedina EU članica koja je potrošila velika sredstva na promašene projekte. Kao i mnogo drugog kod nas, te su tvrtke osnovane kao opravdanje za zapošljavanje/zbrinjavanje određenog broja stranačkih kadrova. To im je osnovna svrha. Ako pritom nešto i naprave - super, ako ne, nitko neće biti posebno zabrinut", mišljenja je karlovački borac za čistu Babinu Goru. O izboru lokacije za taj RCGO već smo pisali, budući da se nalazi u blizini tokova rijeka, na što Sokolić skreće pažnju.
"Moguće je dokazati, bar kod nas u Karlovcu, da je izbor lokacije zaista neobičan i da može imati ozbiljno negativan utjecaj na izvore pitke vode. Ali to nije ništa novo. Mi se prema svojim najvrjednijim resursima godinama odnosimo neodgovorno i dajemo ih u bescjenje. To je ponovo ono pitanje svijesti većine o tome kako se odnositi prema prirodnim resursima. Po tom pitanju kod nas vlada uočljivi primitivizam i benevolentnost. Čast izuzecima", poručuje aktivist.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati