Heroji HGSS-a spašavaju živote i riskiraju vlastite, a ne dobiju ni 20 kn dnevno
Foto: HGSS
JUČER je na dežurni telefon HGSS stanice Split stigao poziv stranog državljana koji se izgubio s obitelji u obilasku kanjona Cetine. GSS-ovci iz Omiša rubom kanjona došli su do zagubljene obitelji te ih spustili u podnožje kanjona na sigurno.
Prekjučer je nakon sedam sati potrage strani državljanin spašen iz stijene Krjave na Biokovu. Ekipa od deset spašavatelja HGSS Stanice Makarska uputila se u podnožje Biokova odakle je unesrećeni krenuo na svoj uspon, dok je još pet spašavatelja bilo u pripravnosti.
Ovo su svakodnevne vijesti koje, pogotovo otpočetka turističke sezone, možemo pročitati na stranicama HGSS-a. Gorski spasioci heroji su koji izlažu svoje živote kako bi pomogli drugima, a zahvaljujući njima dosta je turista spašeno.
Budući da svake godine sve više turista dolazi u Hrvatsku radi aktivnog odmora i pritom se često zagube ili nepromišljenim potezima ugroze svoj živote - HGSS-ovci su tu da ih spase.
O cjelokupnoj problematici razgovarali smo s pročelnikom HGSS-a Vinkom Prizmićem.
Prizmić nam je tako potvrdio da s godinama raste broj aktivnih turista koji dolaze radi planinarenja, penjanja, kanuinga, kajakinga i ostalih aktivnosti koje do prije 10 godina nisu bile prisutne. Sve to znači i povećan broj intervencija HGSS-a.
"Mi znamo za te trendove pa radimo na preventivi i pripremi, označavamo staze, utječemo na kreiranje određenih propisa, međutim GSS ne može sve sam. Ovo je širi društveni projekt. U njega se moraju uključiti i lokalne zajednice koje bi trebale sudjelovati u uređenju staza na planinama koje su na njihovom području pa na kanjonima. Na signalizaciji. Treba urediti i uložiti u ta mjesta na koja nam turisti dolaze radi aktivnog odmora. Za takav su projekt na raspolaganju i sredstva iz EU fondova i na njih treba aplicirati. Europa je prepoznala da se radi o vrijednom ulaganju. I zato kažem da se tome treba dati veća pažnja, a ne kao sad da nam je ta grana turizma improvizirana.
HGSS je recimo oživio prostor Dinare, Kamešnice. Mi smo uredili pješačke i biciklističke staze , pokrećemo promotivne utrke, ali sad se trebaju uključiti ostali. Treba krenuti u pripremu prostora, tamo se počinje razvijati turizam, zato se moraju uključiti turističke i lokalne zajednice koje će imati najviše koristi od toga", rekao nam je Prizmić.
10 milijuna kuna za 1300 GSS-ovaca
Istaknuo je da će se u trenutku kad se urede staze i naprave propisi, regulirati i ta granu turizma te će biti manje problema, a istovremeno bi tada i spašavanje bio proizvod za tržište i bilo bi naplativo.
"Kad bi postojali jasni propisi tada bi turist koji skrene sa staze kojom se mora kretati, kad se popne kao sad na Biokovo u japankama i ne ponese vode, ne angažira vodičku službu, mogli ispostaviti i račun za spašavanje, odnosno da se to naplati preko osiguravajuće kuće. Mi smo tražili da se dio novca od boravišnih pristojbi odvaja za HGSS, no Ministarstvo turizma nas je odbilo. Objasnili su nam da im je taj novac potreban za promidžbu", rekao je Prizmić.
Kazao je kako iz proračuna godišnje dobiju oko 10-ak milijuna kuna što je mizerno za 1300 GSS-ovaca koji rade 365 dana godišnje 24 sata na dan. To znači da po danu za svoj rad dobiju oko 20 kuna, a treba još oduzeti i troškove vozila i opreme. Tako da posao rade na volonterskoj bazi izlažući pritom i vlastite živote kako bi spasili tuđe.
Ministarstvo turizma odbilo im dati dio od boravišnih ristojbi
"HGSS je jedan od brendova sigurnosti turista u Hrvatskoj, no svi drugi zarađuju novce od turizma, a mi ne. Da daju samo jedan posto od prikupljene boravišne pristojbe, ma čak i manje od toga, već bi nam to puno značilo. Kao što sam rekao financiramo se malim dijelom iz proračuna, a prema zakonu, trebale bi nas financirati i lokalne, posebno turističke zajednice, ali one to većinom ne čine. Odnosno lokalne još kako koja, ali u nedostatnim iznosima i nema sankcija za one koje to ne rade.
Funkcioniramo s tako malim sredstvima, a objektivno vraćamo veliku vrijednost. Godišnje imamo 1500 intervencija, odradimo nekoliko stotina tisuća sati u preventivi i milijune u pripravnosti. Spasimo stotine ljudi. U posljednjih 65 godina koliko vodimo evidenciju spasili smo živote 12.000 ljudi koji su bili ugroženi. U cijeloj službi imamo samo 10 zaposlenih. Ostali su volonteri, a radimo na vrhunski profesionalan način. Društvu vraćamo puno i kroz preventivu i doprinos razvoju novih oblika turizma, pomoći stanovništvu kod poplava, snježnih nevremena i drugih nevolja", rekao je Prizmić.
Čak 80 posto intervencija zbog domaćeg stanovništva
No, javnost, dodaje, ne zna da na turiste odlazi tek 20 posto njihovog posla jer u 80 posto slučajeva spašavaju upravo domaće stanovništvo.
"Imamo starce koji odlutaju od kuće, ljude koji boluju od Alzheimera, pa one koji se rizično ponašaju baš poput turista koji odu prošetati u japankama na planinu, ne ponesu vodu pa dehidriraju, baterija u mobitelu im je prazna.
Znamo skidati ljude sa stijena, s nemogućih mjesta. Popnu se negdje, a ne znaju kako sići, pa ih skidamo s litice ili zalutaju, dehidriraju, pa ih onda uhvati panika pa se još ozlijede. Imamo svakakvih bizarnih situacija što od strane domaćeg stanovništva tako i od stranih turista.
Zato treba urediti sve te planine, urediti i označiti staze, postaviti info table, donijeti propise, upozorenja. Ponegdje je sve to uređeno, no na dosta mjesta još nije. Trebamo imati cjelovito i to nacionalno rješenje za takav vid turizma. HGSS je nacionalni nositelj struke i godinama jako puno radi i upozorava, da je budućnost hrvatskog turizma upravo u tim prostorima. To su globalni trendovi", kazao je na kraju Prizmić.
Brže učitavanje članaka, bez ometanja dok čitate.
10 eura mjesečno.
Facebook
Google
