POREZNO opterećenje rada u Hrvatskoj je jedno od najnižih u Europskoj uniji (EU), te je stoga Hrvatska poželjna destinacija za poslovni nastan, poručio je danas ministar financija Marko Primorac.

Sudjelujući na 7. Poreznoj konferenciji: "Nova generacija poreza: Sadašnjost i budućnost oporezivanja", u organizaciji zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i tvrtke Deloitte Hrvatska, Primorac je predstavio portal porezne konkurentnosti, koji se nalazi na internetskoj stranici Porezne uprave, a omogućuje međunarodnu usporedbu poreznih sustava, to jest članica EU-a, kao i nacionalnu usporedbu, s obzirom da jedinice lokalne samouprave od početka godine imaju ograničenu autonomiju u određivanju stopa poreza na dohodak.

Uspoređivat će se moći i ostali porezi koje te jedinice mogu određivati, kao što su porez na kuće za odmor, paušalni porez u turizmu te porez na potrošnju. Također, portal će uključivati i osnovne statističke podatke, primjerice o fiskaliziranim računima i prometu u kupoprodaji nekretnina, što bi trebalo biti korisno i za medije. 

Primorac je rekao i da portal treba poslužiti demantiranju teza o tome da hrvatski porezni sustav ima "ogroman ili velik ugriz" u ekonomiju.

Primjerice, naveo je, prema udjelu poreznih prihoda u BDP-u, Hrvatska se 2021. nalazila na oko 36 posto, dok je prosjek Unije iznosio oko 41 posto. Pritom, ne samo da je u Hrvatskoj taj udio niži, već je i različit trend, pa se u Hrvatskoj taj udio smanjuje, a u EU povećava, napomenuo je Primorac.

Svjesna orijentacija na dominantnije oporezivanje potrošnje

Pojasnio je da je porezni sustav u Hrvatskoj dominantnije orijentiran prema oporezivanju potrošnje, što znači da većina poreznih prihoda dolazi od PDV-a i trošarina. No, s druge strane, Hrvatska je po Primorčevim riječima "vrlo konkurentna" u oporezivanju dobiti i rada.

Mi smo se u Hrvatskoj orijentirali na smanjenje poreznog opterećenja rada, na uštrb poreznog opterećenja potrošnje, izjavio je Primorac.

Smatra da se time povećava međunarodna porezna konkurentnost, u vidu i onih koji razmatraju ovdje pokrenuti poslovanje, a pozitivno u toj poreznoj orijentaciji jest i to da dio potrebnih poreznih prihoda financiraju oni koji nisu rezidenti RH, čime Primorac cilja na potrošnju stranih turista.

"Odgovorno tvrdim, unatoč tome što je porezno opterećenje potrošnje u Hrvatskoj značajno veće od prosjeka EU-a, to je dobro i to ne treba mijenjati", poručio je ministar financija, dodajući da Hrvatska poslije Mađarske ima drugu najvišu opću stopu PDV-a u EU.

S druge strane, Primorac je istaknuo da je Hrvatska po implicitnoj stopi poreza na dohodak, koja iznosi 27 posto, treća u Uniji. "Hrvatska agregatno po oporezivanju rada spada među top 3 članice EU-a s najmanjim poreznim opterećenjem rada", poručio je Primorac, dodajući da je ta stopa najviša u Italiji, a iznosi 43 posto.

Konkurentne stope poreza na dobit; smanjenje PDV-a "najčešće nije uputno"

Smatra da poduzetnici i različita poslovna udruženja trebaju širiti te informacije u međunarodnoj javnosti, a kako bi se privukla izravna strana ulaganja. 

Primorac je apostrofirao i međunarodnu konkurentnost Hrvatske kada je riječ o oporezivanju kapitala, pri čemu nižu stopu poreza na dobit od deset posto plaća 91 posto obveznika. Pritom, ta stopa od deset posto je najniža u Uniji, a ima ju još i Bugarska, istaknuo je.

I po višoj stopi poreza na dobit od 18 posto Hrvatska je među državama EU-a koje su konkurentnije, točnije sedma je po najblažem poreznom opterećenju, dodao je ministar financija.

Ministar je između ostalog istaknuo da su analize pokazale da za smanjenje cijena proizvoda najčešće nije uputno snižavati stope PDV-a i širiti krug proizvoda s nižim stopama, iz jednostavnog razloga jer se ta smanjenja preliju u povećanje marži, a ne rezultiraju smanjenjem cijena. Te snižene stope, od pet i 13 posto, obuhvaćaju velik broj proizvoda, pa su i veliki propušteni porezni prihodi od PDV-a.

Kada bi bila samo jedna opća stopa PDV-a, bez sniženih, ona bi mogla iznositi 20 posto, možda čak i nešto niže, što znači da pod uvjetom da se cijene utvrđuju "pošteno", razina poreznih prihoda bi bila ista, procjena je koju je iznio Primorac, no i odmah se ogradio i rekao da ne smatra da je to ispravan put.

"Cijene proizvoda koji su se oporezivali po nižoj stopi bi se sigurno povećale, a cijene svih ostalih proizvoda čija bi se stopa smanjila s 25 na 20 posto vjerojatno bi ostale iste (...) To je ono što nas je empirija naučila", rezonira Primorac. 

Porez na kuće za odmor u maksimalnom iznosu uvele 52 lokalne jedinice

Primorac se osvrnuo i na porezne izmjene koje su stupile na snagu početkom godine, između ostalog ocijenivši da je ukidanje prireza i prepuštanje dominantnije uloge jedinicama lokalne samouprave za utvrđivanje stopa poreza na dohodak itekako polučilo željene učinke, podsjetivši da od ukupno 302 lokalne jedinice koje su imale prirez njih 242 ili više od 80 posto ga nije supstituiralo uvođenjem maksimalnih stopa poreza na dohodak.

Osim rasterećenja dohotka, rekao je ministar, djelomično je izmijenjena i struktura poreznog opterećenja, u smislu postupnog prebacivanja poreznog opterećenja s rada na imovinu, čime se postupno ostvaruju i željeni učinci često spominjanog poreza na nekretnine.

Primjerice, do 2024. kuće za odmor su se mogle maksimalno oporezivati s dva eura po četvornom metru, a od sada je maksimalna granica pet eura. Pritom, od 463 jedinice koje su u 2023. imale porez na kuće za odmor, njih 136 je utvrdilo taj porez u većem iznosu od dva eura, a 52 jedinice u maksimalnom iznosu od pet eura, izvijestio je Primorac, ujedno izvijestivši da je porastao broj jedinica koje su povećale paušalni porez u turizmu. 

Kuća za odmor je definirana kao građevina ili dio građevine koja se koristi povremeno ili sezonski. Spomenuti porez se tako ne plaća na one nekretnine u kojima je netko trajno nastanjen ili koja je u trajnom najmu, no kako je pojasnio ministar, kuća za odmor se ne odnosi samo na vikendice, kako mnogi smatraju, već je obuhvat tog poreza znatno širi.

U ovoj godini nema uvođenja novih poreza

Odgovarajući na pitanje novinara što je s primjerice oko 50 tisuća praznih stanova u Zagrebu, kao i onima koji se izdaju u kratkoročni najam, Primorac je potvrdio i da navedeni primjeri spadaju pod definiciju kuće za odmor.

Istaknuo je i da oni koji kratkoročno iznajmljuju nekretnine i plaćaju paušalni porez u turizmu moraju istovremeno plaćati i porez na kuću za odmor. Određen dio građana je dosad smatrao da ne mora istovremeno plaćati oba poreza, pa je ta norma pojašnjena, napomenuo je Primorac.

U kontekstu poreza na nekretnine, Primorac je "decidirano" poručio da u ovoj godini neće biti uvođenja novih poreza, dok će se u budućnosti vidjeti i eventualno odlučivati o tome hoće li se postojeći porez na kuće za odmor u određenoj mjeri modificirati, kao i hoće li se uvoditi novi porez na tragu ranijih prijedloga o oporezivanju nekretnina.

Primorac nije za daljnje rasterećenje najviših plaća

Upitan o tome da poslodavci problematiziraju oporezivanje onih viših plaća, koje su se do 2024. oporezivale po stopi od 30 posto, Primorac je ocijenio da se radi o malom broju takvih obveznika, njih oko 12 tisuća ili 0,4 posto od ukupnog broja poreznih obveznika.

Razumije da su poslodavci za dodatna rasterećenja, no smatra da bi daljnje "sužavanje tog bazena" bilo kontraproduktivno, pa ga se stoga ne može ni očekivati.

"Sve više od toga bi značilo da polako idemo prema konceptu 'flat tax', to jest jedinstvene porezne stope, što je u suprotnosti s trendovima prisutnima drugdje u EU i svijetu, gdje se fiskalna politika u sve većoj mjeri usmjerava ka uvođenju progresivnih stopa i više razreda", izjavio je ministar financija.

Paušalni obrtnici zahtijevaju da se, u kontekstu i inflacije, podigne prag za ulazak u sustav PDV-a s trenutnih 40 tisuća eura, no Primorac je ocijenio da je taj prag u Hrvatskoj "relativno dobro pozicioniran" te da ga nema potrebe povećavati, pri čemu je u Uniji nekoliko država s višim pragom, a cijeli niz s nižim.