MINISTAR gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan sudjelovao je danas u akciji čišćenja špilje u Gornjem lugu kod Žute Lokve te pritom poručio da će zaštita okoliša i dalje biti vladin prioritet, s naglaskom na očuvanju pitke vode.

"Zaštita okoliša će i dalje biti prioritet Vlade RH, s posebnim naglaskom na očuvanje pitkih voda. I u novom mandatu nastavit ćemo s provedbom ovakvih akcija i projekata koji se odnose na Katastar speleoloških objekata koji je započet 2015. godine", rekao je, a priopćilo Ministarstvo.

Zabrinjava činjenica, dodao je ministar, da je više od 600 upisanih objekata kontaminirano otpadom, a više od njih 100 minskim, eksplozivnim sredstvima. "Podizanje svijesti o ovim zabrinjavajućim podacima je izuzetno bitno te ćemo i nadalje promovirati ovakve akcije i nastaviti sufinanciranje putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost", najavio je.

"Voda je naše najveće bogatstvo"

Istaknuo je i potrebu očuvanja pitke vode kojom takvi objekti obiluju, "našeg najvećeg bogatstva", te zahvalio svima koji su se odazvali akciji. Uz Habijana i suradnike iz Ministarstva, u akciji kod aktivnog ilegalnog deponija, koji se nalazi na ulazu u malu špilju u šumskoj vrtači, sudjelovali su predstavnici Hrvatske gorske služe spašavanja i inicijative Čisto podzemlje.

Otpad je ovdje lako dostupan i jasno vidljiv pa je ova špilja idealan primjer na kojem se iz prve ruke vide specifičnosti problema onečišćenja i čišćenja podzemlja, istaknuli su iz Ministarstva.

Na toj je lokaciji Čisto podzemlje kroz godine održalo tri akcije čišćenja kojima je uklonjeno 46 kubičnih metara otpada, no za potpunu sanaciju potrebne su dodatne aktivnosti.

Katastar speleoloških objekata sadrži i informacije o onečišćenosti objekta

Oko polovice površine Hrvatske pokriveno je specifičnim nadzemnim i podzemnim oblicima krša, a špilje i jame su prirodna veza između krškog nadzemlja i podzemnih spremnika čak 70 posto zaliha pitke vode u Hrvatskoj.

“Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja uspostavio je 2015. godine, u suradnji sa speleološkim udrugama, Katastar speleoloških objekata Republike Hrvatske kao dio Informacijskog sustava zaštite prirode. Katastar objedinjava podatke o poznatim speleološkim objektima u Republici Hrvatskoj s ciljem očuvanja i zaštite ove posebnosti hrvatskog krša", istaknuo je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Dulić.

U Katastru, naveo je, do sada je registrirano 4559 speleoloških objekata od više od 9000 za sada poznatih, a do 2026. planiran je unos dodatnih 800 objekata. Uz podatke o lokaciji i karakteristikama speleološkog objekta, fotografije ulaza i nacrte speleološkog objekta, Katastar sadrži i informacije o onečišćenosti objekta. Od do sada unesenih objekata u Katastar, 641 objekt je onečišćen otpadom, a 111 objekata je onečišćeno minsko-eksplozivnim sredstvima.

Katastar se puni kroz projekt Učinkovitije upravljanje speleološkim objektima RH kroz održavanje i nadogradnju sustava Crospeleo, kao dijela informacijskog sustava zaštite prirode, koji sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u udjelu od 80 posto.

Financiranje uklanjanja otpada odbačenog u speleološke objekte, dodaje se u priopćenju, omogućeno je preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a prijavitelji su javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima i speleološke udruge.