Grlić Radman u Litvi napao Milanovića: Plenković nam je vratio poljuljani imidž
HRVATSKA je pokretanjem Inicijative triju mora imala "daleku viziju" današnjih geopolitičkih okolnosti, a predsjednik Zoran Milanović nije se u njoj angažirao zbog "nedovoljne informiranosti" ili "zanemarivanja nacionalnih interesa", rekao je danas hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman u Vilniusu, gdje sudjeluje na skupu tog formata.
Grlić Radman je iz prijestolnice Litve rekao kako je Hrvatska kao suosnivačica te inicijative imala "daleku viziju i na neki način kao da je očekivala da ćemo se danas suočiti s onim izazovima s kojima smo okruženi, prije svega nestabilnosti zbog ruske agresije na Ukrajinu".
"Milanović nije bio informiran ili je zanemarivao interese"
Inicijativa koju su 2015. pokrenule Poljska i Hrvatska neformalna je politička platforma zemalja smještenih između Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora, a pridruživanjem Grčke prošle godine i Egejskog i Jonskog mora.
Cilj formata je jačanje povezanosti trinaest članica koje u toj sferi zaostaju za zapadom Europske unije, s naglaskom na prometnu, digitalnu i energetsku infrastrukturu. Inicijativu podržavaju i u njoj sudjeluju i EU, Njemačka i SAD.
Predsjednik Zoran Milanović Inicijativu je nazivao nepotrebnom te se krajem 2020. protivio da joj Hrvatska "da i lipe". Grlić Radman danas je rekao da se predsjednik nije angažirao "zbog nedovoljne informiranosti ili zbog zanemarivanja nacionalnih interesa".
"Vlada na čelu s Plenkovićem vratila poljuljani imidž"
"Vlada na čelu s Andrejem Plenkovićem vratila je poljuljani imidž", ustvrdio je Grlić Radman, dodavši da je Hrvatska pokazala da je "usidrena u transatlantsku zajednicu".
Ministar vanjskih i europskih poslova na 9. skup tog formata u Vilnius je stigao s gospodarskom delegacijom s "preko 22" člana, a Hrvatska je, uz dosadašnja 23 projekta, prijavila njih još sedam koji se mogu ostvariti u sklopu inicijative.
Najavio je kako će Hrvatska biti domaćin tog skupa 2026. godine. Prvi sastanak na vrhu inicijative održan je 2016. u Dubrovniku. Uslijedili su susreti u Varšavi, Bukureštu, Ljubljani, Tallinnu, Sofiji, Rigi i Bukureštu.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati