Građani i tvrtke u bankama imaju 272 milijarde kuna
UKUPNI depoziti poslovnih banaka u Hrvatskoj iznosili su na kraju travnja 272 milijarde kuna, što je za gotovo 13 milijardi ili 5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, čime je nastavljen rast depozita na godišnjoj razini koji traje još od prosinca 2011., navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
Ukupni depoziti, koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite, porasli su u travnju i na mjesečnoj razini, za 890 milijuna kuna ili 0,3 posto, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).
Rast na godišnjoj razini prvenstveno se zahvaljuje snažnom rastu depozitnog novca jer su štedni i oročeni depoziti zabilježili pad.
Depozitni novac, koji obuhvaća novčana sredstva na transakcijskim računima - tekućim i žiroračunima - te obveze banaka po izdanim kunskim instrumentima plaćanja premašio je 76 milijardi kuna, što je rast od 25,7 posto ili 15,6 milijardi kuna na godišnjoj razini.
''Udio depozitnog novca u ukupnim depozitima iznosio je 28 posto. Povijesno gledano njegov udio u predkriznom i kriznom razdoblju od 2000. do 2014. se u prosjeku kretao oko 17 posto, da bi se od siječnja 2015. do travnja 2018. popeo sa 17,5 na 28 posto'', navodi se u analizi, objavljenoj u četvrtak.
S druge strane, ukupni štedni i oročeni depoziti - u stranoj i domaćoj valuti – zabilježili su pad na godišnjoj razini 19. mjesec zaredom.
Tako su ukupni štedni i oročeni depoziti na kraju travnja iznosili 195,8 milijardi kuna, što je 1,3 posto ili 2,6 milijardi kuna manje nego u istom lanjskom mjesecu.
''Struktura i trendovi kod iznosa depozita jasno oslikavaju veću sklonost držanja likvidne imovine koja je zasigurno motivirana i povijesno niskim kamatnim stopama na štednju'', ističu analitičari RBA.
Posljedica je to, kažu, visoke likvidnosti u financijskom sustavu podržane ekspanzivnim mjerama monetarne politike i skromnim oporavkom kreditiranja.
''Visoka likvidnost bit će tijekom cijele 2018. obilježje domaćeg financijskog sustava, što uz projicirane umjerene stope rasta kreditiranja implicira nastavak niskih pasivnih kamata. Tako će se povećana sredstva za štednju vjerojatno više usmjeravati u depozitni novac, a manje u štedne i oročene depozite. Dodatno će na nominalni iznos oročenih depozita nepovoljno djelovati i jačanje kune u odnosu na euro'', zaključuju analitičari RBA.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati