ARMENCI su danas izašli na parlamentarne izbore koji bi mogli potvrditi prozapadnu orijentaciju premijera Nikola Pašinjana, usred prijetnji iz Moskve i optužbi za rusko miješanje.

Središnje izborno povjerenstvo objavilo je da je do zatvaranja birališta u 16 sati izlaznost bila 58.97 posto, a djelomični rezultati očekuju se u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak.

Golemi geopolitički ulozi

Iako su Armenija i Rusija tehnički saveznici, Moskva je ambicije bivše sovjetske republike za ulazak u EU usporedila s putem za koji tvrdi da je potaknuo njezinu invaziju na Ukrajinu 2022. godine.

Izbori se održavaju nakon godina previranja otkako je Pašinjan došao na vlast u uličnoj revoluciji 2018. godine. Mala kavkaska država još se oporavlja od vojnog poraza u regiji Karabah, koju je preuzeo dugogodišnji suparnik Azerbajdžan. Sukob je završio 2023. kada je azerbajdžanska vojska preuzela kontrolu nad enklavom, nakon čega je većina armenskog stanovništva izbjegla.

Pašinjan je izbore predstavio kao odluku između trajnog mira s Azerbajdžanom i povratka u rat. Pedesetjednogodišnji premijer nastoji smanjiti ovisnost Armenije o Moskvi, koja nije intervenirala tijekom sukoba u Karabahu. Zamrznuo je sudjelovanje u sigurnosnom bloku predvođenom Rusijom, istovremeno produbljujući veze s Europskom unijom i Sjedinjenim Državama te usmjeravajući Armeniju prema mogućem članstvu u EU.

Dok je američki predsjednik Donald Trump ponudio svoju „POTPUNU podršku za ponovni izbor“ „velikom prijatelju i vođi“ Pašinjanu, Moskva je izrazila nezadovoljstvo zbog mogućeg gubitka još jednog saveznika u svom susjedstvu.

Optužbe za rusko miješanje

Kremlj je optužen za pokušaj utjecaja na ishod izbora. Analitičari su zabilježili internetske dezinformacije, hakerske aktivnosti i narative sklone Kremlju koji suradnju sa Zapadom prikazuju kao opasnu. U tjednima koji su prethodili izborima, Rusija je zabranila uvoz nekoliko armenskih proizvoda, što se smatra potezom ekonomskog pritiska.

Armenski dužnosnici upozorili su da „neprijatelji slobode“ financiraju propagandne kampanje. U oštroj izjavi u svibnju, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je: „Svi vidimo što se sada događa s Ukrajinom... Kako je sve počelo? Pokušajem Ukrajine da se pridruži EU.“

Unutarnja politička borba

Pašinjan je inzistirao na tome da ne želi prekid odnosa s Moskvom, no kampanja se pretvorila u bitku za geopolitičku budućnost Armenije. On i njegovi glavni protivnici međusobno su se optuživali za riskiranje novog sukoba.

Pašinjan je poručio biračima da bi se Armenija mogla suočiti s „katastrofalnim ratom“ s Azerbajdžanom za nekoliko mjeseci ako njegova stranka Građanski ugovor, koja vodi u anketama, ne osigura uvjerljivu većinu. Njegovi protivnici takvu retoriku nazivaju širenjem straha.

Oporbena stranka „Armenija“ bivšeg predsjednika Roberta Kočarjana tvrdi da „vlasti provode veliku represiju, posebno protiv izbornog osoblja, i koriste administrativne resurse“.

Oporbeni savez Jaka Armenija, na čelu s milijarderom, rusko-armenskim poduzetnikom Samvelom Karapetjanom, koji je drugi u anketama, osudio je „brojne izborne nepravilnosti“ i „represiju“. Tužiteljstvo je izvijestilo da je otvoreno 165 kaznenih postupaka zbog „slučajeva navodnog ometanja izbornog procesa“.

Karapetjan, koji je od prošle godine u kućnom pritvoru pod optužbama za planiranje državnog udara koje on odbacuje kao politički motivirane, odbacio je tvrdnje da bi vratio Armeniju u rusku sferu utjecaja, ali je upozorio na Pašinjanovu „bezobzirnu žurbu“ prema Zapadu. Zapadna Europa nije skrivala koga želi vidjeti kao pobjednika. Tijekom posjeta u svibnju, francuski predsjednik Emmanuel Macron pružio je podršku Pašinjanu, srdačno ga zagrlivši.

Neizvjesna budućnost i glasovi birača

„Prihvatit ćemo svaki izbor koji narod donese“, rekao je Pašinjan novinarima nakon glasanja u Erevanu. Obećao je da će Armenija nakon izbora voditi uravnoteženu vanjsku politiku, ističući da „nema govora o biranju“ između Rusije i Zapada.

Ipak, ostaje nejasno može li Pašinjanova stranka osigurati dvotrećinsku većinu u parlamentu potrebnu za usvajanje ustavnih amandmana, što Azerbajdžan postavlja kao uvjet za konačni mirovni sporazum.

Na ovim izborima na kušnji je i Pašinjanov demokratski ugled. Osam godina nakon što je došao na vlast obećavajući demontažu armenskog oligarhijskog sustava, suočava se sa sve većim optužbama za demokratsko nazadovanje. Unatoč tome, za mnoge Armence oporba je i dalje povezana s ruskim utjecajem i oligarsima.

„Glasao sam za mir. Samo Pašinjan može donijeti mir“, rekao je za AFP 63-godišnji obrtnik Hakob Hakobjan. Drugi birač, 59-godišnji strojar Hačatur Movsisjan, izjavio je da je podržao oporbu „jer zemlji, i svima nama, trebaju promjene – u vanjskoj politici, unutarnjoj politici i u pregovorima s Azerbajdžanom“.