GOLEMA masa vruće stijene koja se polako kreće ispod Apalačkih planina na sjeveroistoku SAD-a rezultat je razdvajanja Grenlanda i Kanade prije otprilike 80 milijuna godina, otkrila je nova studija. Ovo saznanje, do kojeg je došao međunarodni tim istraživača, mijenja dosadašnje shvaćanje geološke povijesti tog područja, piše Science Alert.

Prethodni konsenzus pripisivao je ovu pojavu razdvajanju sjevernoameričkog i afričkog kontinenta, koje se dogodilo prije otprilike 180 milijuna godina. Međutim, znanstvenici su sada, koristeći kombinaciju postojećih podataka i računalnog modeliranja, povezali vruću masu s geološkom formacijom u Labradorskom moru, datiranom na razdoblje prije 85 do 80 milijuna godina.

Zagonetka sjevernoameričke geologije

"Ovo termalno uzdizanje dugo je bila zagonetna značajka sjevernoameričke geologije," izjavio je geoznanstvenik Thomas Gernon sa Sveučilišta u Southamptonu. "Nalazi se ispod dijela kontinenta koji je tektonski miran već 180 milijuna godina, tako da ideja da je to samo ostatak od razdvajanja kopnene mase nikada nije u potpunosti držala vodu."

Tehnički poznata kao Sjevernoapalačka anomalija (NAA), ova nakupina vruće stijene široka 350 kilometara ne žuri se previše. Kreće se brzinom od oko 20 kilometara svakih milijun godina, što znači da bi ispod New Yorka trebala proći za otprilike 10 do 15 milijuna godina. Istraživači vjeruju da je jedan od glavnih razloga zašto Apalači i danas postoje upravo ova anomalija. Toplina pomaže da kontinentalna kora ostane uzdignuta, pridonoseći tako daljnjem uzdizanju planina.

Teorija 'plaštnog vala'

Nova studija nadovezuje se na raniji rad nekih od istih istraživača i teoriju poznatu kao 'plaštni val'. Ona pretpostavlja da se nakupine vruće stijene uzdižu poput mjehurića u lava-lampi kada se kontinenti razdvajaju, pokrećući pritom različite geološke fenomene poput vulkanskih erupcija i formiranja planina.

"Naše ranije istraživanje pokazuje da se ove kapljice stijene mogu formirati u nizu, poput domina kada padaju jedna za drugom, i sekvencijalno migrirati tijekom vremena," objašnjava geofizičar Sascha Brune iz GFZ Helmholtz Centra za geoznanosti u Njemačkoj. "Značajka koju vidimo ispod Nove Engleske vrlo je vjerojatno jedna od ovih kapljica, koja je nastala daleko od mjesta gdje se sada nalazi."

Daljnja analiza i praćenje vruće stijene pomoći će potvrditi njezino podrijetlo. U međuvremenu, znanstvenici vjeruju da su možda već uočili 'zrcalnu sliku' ove anomalije ispod sjevernog dijela Grenlanda, koja također potječe iz Labradorskog mora.

"Ideja da rascjep kontinenata može uzrokovati kapljice i ćelije cirkulirajuće vruće stijene u dubini koje se šire tisućama kilometara u unutrašnjost tjera nas da preispitamo ono što znamo o rubovima kontinenata, kako danas tako i u dubokoj prošlosti Zemlje," zaključuje Derek Keir, geofizičar sa Sveučilišta u Southamptonu. Istraživanje je objavljeno u časopisu Geology.