GLAVNI državni revizor Ivan Klešić, podnoseći saboru izvješće o radu svog ureda u prošloj godini, prenio je procjenu da na razini EU u jednoj godini, kao posljedica korupcije, nestaje 120 milijardi eura.

"Kao posljedica korupcije nestaje 120 milijardi eura, a proračun Unije je 170 milijardi eura", odgovorio je Klešić HDZ-ovu Ivanu Kirinu, koji je konstatirao kako u Hrvatskoj postoji percepcija da prevare i korupcije nema nigdje drugdje osim kod nas.

 Klešić je upozorio na potrebu sustavnog uređenja plaća na svim razinama.  

Plaće uređene s više od 300 zakona i propisa

Uspostavljeni sustav plaća ne omogućava primjenu načela jednake plaće za rad jednake vrijednosti, kazao je te naveo da je temeljem obavljenih revizija utvrđeno da su u plaće u državnom i javnom sektoru uređene s više od 300 zakona i drugih propisa.

Na temelju njih obračunavaju se plaće temeljem tri osnovice te 567 dodataka i uvećanja plaća, rekao je te naglasio kako su brojnost propisa i njihove izmjene utjecala na uspostavu sustava plaća koji sadrži više izuzetaka i posebnosti od utvrđenih redovnih pravila.

"Primjenom različitih osnovica i brojnih dodataka uspostavljen je sustav u kojem postoji dosta slučajeva u kojima visina plaće u manjoj mjeri ovisi o koeficijentu za određeno radno mjesto, a u većoj mjeri o različitim osnovicama i dodacima i uvećanjima plaće", kazao je Klešić.

Naveo je kako su, primjerice, bruto plaće rukovoditelja pojedinih agencija i ustanova iznosile više od 83.000 kuna, što je dvostruko više od bruto plaće predsjednika sabora, vlade i države.

Lalovac: Tko bi bio ministar kad netko u HNB-u ima plaću od 72.000 kuna?

"Naravno da je to nakaradno, to je poruka društvu da ima važnijih ljudi od premijera koji nosi najveći teret odgovornosti", kaže Boris Lalovac (SPD) pitajući se zašto bi netko htio bio ministar ili doći raditi u Ured za reviziju kad netko u HNB-u ima plaću od 72.000 kuna.

Glavni državni revizor izvijestio je kako su od predviđenih 299 revizija, u 2021. obavljene 254, a 45 započetih bit će završeno u ovoj godini. Sva izvješća dostavljena su saboru i DORH-u te objavljena na našim mrežnim stranicama, osim izvješća o reviziji učinkovitosti upravljanja strateškim robnim zalihama za 2019. i 2020. koje je označeno kao vrlo tajno, kazao je i naglasio kako oznaku tajnosti s izvješća može skinuti vlada, koja je oznaku i stavila.

Klešić kaže da su revizijom utvrđene određene nepravilnosti i propusti u upravljanju strateškim robnim zalihama pa je Ravnateljstvu za robne zalihe dano 17 naloga i preporuka. "Obveza je našeg Ureda to pratiti i ako se ne budu ispunjavale, stavit ćemo to DORH-u na daljnje postupanje", rekao je Klešić.

Naglasio je i kako je Revizija provjeravala postupa li se po njenim ranijim nalozima te utvrdila da je od 1429 naloga njih 62 posto provedeno, a 16 posto nije. Zastupnici su redom hvalili rad Državne revizije, a Maju Grbu Bujević (HDZ) zanimalo je može li Revizija pregledati i više od 771 subjekta, koliko ih je pregledala lani.

Klešić: Imamo 15.000 obveznika i 225 ovlaštenih revizora

"Broj naših obveznika popeo se do 15.000, a prije tri godine ih je bilo 12.000, a imamo 225 ovlaštenih revizora, s ljudima kojima raspolažemo, to nije moguće", odgovorio joj je glavni revizor.

Pozvao je na donošenje zakona o plaćama u Državnom uredu za reviziju kojim bi se osiguralo odgovarajuće vrednovanje rada revizora i stvorilo preduvjete za napredovanje zaposlenika.

Posebnim izazovom označio je održavanje broja zaposlenika, odnosno zapošljavanje novih. Koncem prošle godine od 370 sistematiziranih mjesta u Uredu, popunjeno je bilo 305, iz Ureda je otišlo 12 zaposlenika. Teško je dobiti stručne i iskusne osobe koje su spremne obavljati složene poslove uz sadašnje plaće, rekao je Klešić.