Tekst: I.Kri.
Foto: Arhiva, Davor Pongračić (Cropix)

HRVAT sa Širokog Brijega, 35-godišnji Oliver Knezović, osumnjičenik za ubojstvo Vedrana Puljića prije nedjeljne utakmice Širokog Brijega i Sarajeva, mogao bi postati novi bjegunac u slobodu preko granice. Tom prokušanom receptu uspješno su već pribjegli saborski zastupnik Branimir Glavaš, bivši vođa bosanskih Hrvata Ante Jelavić te osuđeni riječki kirurg Ognjen Šimić.

Svima njima spas od progona pružaju odredbe u hrvatskom Ustavu i ZKP-u BiH koje kažu kako državljani ne mogu biti izručeni dugim državama. U hrvatskom Ustavu to je regulirano u članku 9. koji kaže kako državljanin ne može biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se može oduzeti državljanstvo, a ne može biti niti izručen drugoj državi.

> Video - Bivši Tutin vojnik, koji se predao za ubojstvo Vedrana Puljića, pobjegao u Hrvatsku!?

> Klub navijača: Sramota je da se Široki Brijeg prezentira kao fašistoidna sredina

>Video - Tragedija u Širokom Brijegu: Ubijen 24-godišnji navijač Sarajeva

> Policija: Navijači Sarajeva došli su samo s jednim ciljem - izazivati nerede!

> Brat ubijenog navijača Vedrana Puljića prerezao vene!

> Video - Svjedok demantira policiju: Vidio sam kako je policajac ubio Vedrana Puljića

> Blokada Sarajeva urodila plodom: Potpredsjednik Federacije otišao po navijače zatvorene u   Širokom

> MUP demantirao: Oliver Knezović, koji je uhićen zbog Puljićevog ubojstva, nije policajac!

Oliveru Knezoviću nakon bijega od bosanske policije, navodno, prijatelji predlažu da se preda u Hrvatskoj i time izbjegne progon za ubojstvo u BiH, jer pretpostavljaju da ga naša država ne bi izručila. U slučaju da Knezović ima hrvatsko državljanstvu bio bi zaštićen famoznim člankom 9. Ustava koji vrijedi sve dok se ne donese ugovor o izručenju između Hrvatske i BiH kojega su političari sa obje strane često najavljivali. Zasad nije, doduše, poznato ima li Knezović hrvatsko državljanstvo, ali ako je uz bosansko-hercegovačku ponosni vlasnik i hrvatske putovnice, postoji dobra mogućnost da ćemo svjedočiti slučaju još jednog zločinca koji je izbjegao kaznu.

Najpoznatiji bjegunac od hrvatskog zatvora je saborski zastupnik Branimir Glavaš, a njemu je alibi za ostanak u BiH dalo Vanraspravno vijeće Suda BiH koje je donijelo odluku da on, budući da posjeduje državljanstvo BiH, po ZKP-u BiH ne može biti izručen Hrvatskoj, iako je osuđen na dugogodišnju kaznu zatvora.

U presudi koja je oslobodila briga Glavaša stoji i kako "iz bilo kojeg ugovora ili konvencije čiji je potpisnik Bosna i Hercegovina, niti iz međunarodnog običajnog prava, ne proizilazi obaveza da Bosna i Hercegovina, u konkretnom slučaju izruči svog državljanina Republici Hrvatskoj". Takav stav suda potvrdio je i ministar pravosuđa BiH Bariša Čolak koji je rekao kako kazneni zakon ne dopušta izručenje vlastitih državljana, jednako kao što to ne dopušta niti hrvatski Ustav.

Mesić u svibnju predložio potpisivanje međudržavnog sporazuma

Predsjednik Stjepan Mesić je u svibnju ove godine, nakon presude i bijega saborskog zastupnika Branimira Glavaša u BiH, rekao kako bi se "problemi s kojima se Hrvatska i BiH suočavaju u pogledu neizručivanja osoba podložnih pravosudnom procesuiranju ili izdržavanju pravomoćnih presuda trebali riješiti međudržavnim sporazumom". Tada je predsjednik dao prijedlog da se u tom pravilu ne radi selekcija po kaznenim djelima nego se svi osuđeni trebaju izručivati zemljama u kojima postoji presuda. Od tada je prošlo pet mjeseci, a ništa se po tom pitanju nije napravilo.

Podsjetimo, Branimir Glavaš je u BiH pobjegao od 10-godišnje kazne zatvora koje je dobio presudama za slučajeve "selotejp" i "garaža" u kojima je osuđen "jer je propustio spriječiti mučenja i ubojstva" te "naredio uhićenja, provođenje mučenja te ubijanje sedam civila srpske nacionalnosti koji su bačeni u Dravu". Ubrzo nakon izricanja presude Glavaš je pobjegao u BiH gdje živi i danas.

Jelavić bježi od presude za malverzacije u "Hercegovačkoj banci"

Drugi poznati slučaj bijega preko granice u slobodu je onaj bivšeg člana Predsjedništva BiH Ante Jelavića koji mirno živi u Zagrebu, a u svojoj rodnoj zemlji je osuđen na 10 godina zatvora zbog kriminala u "Hercegovačkoj banci". Bjegunac Ante Jelavić je hrvatsku javnost zabavljao ove godine kada je otet u Zagrebu, prevezen u Ramu u BiH te je čudom pobjegao svojim otmičarima i vratio se "na slobodu" u Zagreb.

Bivši član Predsjedništva BiH Jelavić, iz zemlje u kojoj bi najvjerojatnije bio iza rešetaka, je pobjegao u listopadu 2005. godine, a nakon dolaska u Hrvatsku neko vrijeme se skrivao na nepoznatoj lokaciji zbog straha od otmice bošnjačkih tajnih službi. Kada se jednom vrati u domovinu, Jelavića čeka ponovljeno suđenje zbog malverzacija novcem iz "Hercegovačke banke" u razdoblju od 1998. godine do 2001. godine. Prvu presuda, po kojoj je Jelavić trebao 10 godina ležati u zatvoru, ukinulo je žalbeno vijeće Suda BiH.

Šimić se sakrio u BiH zbog presude za primanje mita

Treći poznati slučaj skrivanja iza dvojnog državljanstva onaj je riječkog kirurga Ognjena Šimića koji je prije godinu dana osuđen na devet godina zatvora zbog primanja mita, a u međuvremenu, dok je on sigurnost pronašao preko granice, mu je ta kazna potvrđena, ali i smanjena na pet godina zatvora. Šimiću je kazna smanjena zato što su dva djela za koje ga se teretilo otišla u zastaru, dok je za jedan produljeni slučaj primanja mita dobio pet godina zatvora. Oslobađajuća presuda mu je potvrđena i za slučaj pranja dva milijuna kuna.

Odbjegli doktor Šimić, po zadnjim informacija, u svojoj slobodi preko granice uživa predajući na Poljoprivrednoj školi predmet "Higijena". U posljednje vrijeme bilo je i informacija kako se zaposlio u Kliničkom centru Banja Luka, no te je navode odbacio Šimićev odvjetnik Nikica Gržić.

Ako ubojica iz Širokog Brijega, 35-godišnji Oliver Knezović, posjeduje "zlatnu" hrvatsku domovnicu, vjerojatno će i on nakon bijega doći u "obećanu zemlju" i uživati u pogodnostima koje mu pruža članak 9. hrvatskog Ustava. Za to što će još jedan kriminalac uživati u slobodi krivnju će snositi hrvatski i bosanski političari koji nikako da potpišu ugovor kojim bi se dozvolilo izručivanje osuđenih osoba, a koji je u svibnju predložio i predsjednik Stjepan Mesić.