U SAMO dvadeset dana vukovi su u Generalskom Stolu, općini samo 60 kilometara udaljenoj od Zagreba, rastrgali i pojeli šest pasa, zbog čega su mještani u panici zatražili pomoć nadležnog ministarstva, objavio je karlovački tjednik 7 dana.

Mješanac Šarko, koji je pripadao obitelji Obrovac, bio je prva žrtva krvožednih vukova u zadnjih 20 dana. Njega je čopor vukova otkinuo s lanca, odvukao ga dvjestotinjak metara dalje, gdje su ga rastrgali i pojeli. Od simpatičnog mješanca ostalo je nešto iznutrica i dio kosti noge, a tragovi krvi bili su vidljivi desetak metara u okolici mjesta gdje je pas rastrgan.

Još jedan mješanac ubijen je 30. srpnja u Donjim Dubravama, a dva tjedna kasnije vukovi su rastrgali i pojeli psa obitelji Kasunić iz Duge Gore. 19. srpnja pojeden je ljubimac obitelji Tonković u Generalskom Stolu, a obitelj Šlat iz Donjih Dubrava prije nekoliko dana izgubila je svojeg drugog ljubimca. Prošle godine, naime, vukovi su im također pojeli psa.

Posljednji slučaj zbio se u noći s nedjelje na ponedjeljak, vukovi su ponovno došli u Dugu Goru i tamo se "počastili" ljubimcem Josipa Stošića.

"To su sve bili registrirani i cijepljeni psi, pa postoji mogućnost da je napada vukova bilo još, ali nisu prijavljeni, jer psi nisu bili cijepljeni." - kazao je u razgovoru za 7 dana Damir Škrtić, veterinar u Generalskom Stolu.

Zbog učestalih napada vukova koji se događaju u neposrednoj blizini kuća, dr. Škrtić će još jednom upozoriti nadležno ministarstvo i zatražiti njihov savjet.

Kako piše 7 dana, prošle godine vukovi su na području općine Generalski Stol pojeli osam pasa, a još pet ih je netragom nestalo u noćnim satima, pa se s ovogodišnjim slučajevima broj se penje na devetnaest. Budući da su u tu cifru uvršteni samo oni evidentirani, odnosno cijepljeni psi, te znači da bi točan broj ubijenih i pojedenih pasa mogao biti znatno veći.

"Jedan od pasa otrgnut je s lanca u 22 sata, kada još nije tako veliki mrak. Čovjek je išao nahraniti ljubimca i shvatio da ga nema, a tek poslije smo ga pronašli rastrganog na livadi. S obzirom da je cijela livada razvaljana, vjerojatno je riječ bila o čoporu vukova. Među ljudima počinje vladati panika, pa ću od ministarstva svakako tražiti pomoć." - pojasnio je dr. Damir Škrtić.

Dr. Škrtić će ministarstvu poslati i sve svoje zapisnike, koje je napravio nakon što su vlasnici prijavili stradavanje pasa, te upozoriti da vučji napadi imaju i prepoznatljivu vremensku liniju. I prošle su godine, naime, napadali u isto vrijeme, u kolovozu i rujnu.

Stručnjaci tvrde da u Hrvatskoj ima između 130 i 170 vukova, što je vrlo malo u odnosu na, primjerice, 19. stoljeće, kada ih je bilo oko 1000. Zbog intenzivnog lova, koji su nekad bio stimuliran novčanim nagradama, populacija vuka drastično je smanjena u 80-ima, na tek pedesetak životinja, kad je proglašen vuk zaštićenon životinjom. Danas je za odstrel vuka predviđena kazna od 40 tisuća kuna, a država se obvezala nadoknaditi i štetu koju vukovi nanesu domaćim životinjama. Ipak, do sada nije isplaćena niti jedna naknada u takvim slučajevima.

Dražen Matičić je jedan od 15 stručnjaka u Hrvatskoj ovlaštenih za procjenu šteta koju nanose zaštićene životinje. Ugovor je sklopljen 1. siječnja 2004. godine, no Ministarstvo kulture, pod koje spada Uprava za zaštitu prirode, nije isplatilo ni naknade za vještačenje, ni naknade za domaće životinje koje su uništili vukovi. Upravo zato Matičić nije bio na vještačenju u Generalskom Stolu, nego je taj posao obavio dr. Damir Škrtić.

"Ne postoji interes za rad bez naknade, pa je vještačenje proveo ovlašteni veterinar, dr. Damir Škrtić. Ministarstvo ignorira vještačenja već godinu i pol. Za mene je, kao lovca, neprihvatljivo da se u lovnogospodarskim osnovama predvidi pojačani otpad divljači na račun vuka, ali i risa, stoga treba napraviti računicu i dopustiti mogući prekobrojni lov. Vukovi neka ostanu u svojim staništima, a valja ih štititi lovostajem." - ustvrdio je Dražen Matičić.

"Razlog povećanom broju vukova na području Generalskog Stola, Rakovice i Slunja je činjenica da njima treba mir. Stoga su se nastanili da miniranom području gdje ih nitko ne dira. Upravo zato se i počinju približavati naseljima, jer im u staništima nedostaje hrane. Usprkos napadima na domaće životinje, vučji plijen su uglavnom prestarjele, bolesne ili mlade životinje. Treba imati na umu da im je bioritam poremetila i dionica Autoceste Zagreb - Split kroz Liku." - dodao je Matičić.

"Shvaćam da je nekome tko životinje dijeli na korisne i štetne teško shvatiti zašto treba štititi vuka. Vrsta kakav je vuk, koji je svojim načinom života sličan ljudima jer konkurira za iste izvore hrane, teško je razumljiva ljudima koji ovise o mijenama u prirodi. No, velike su zvijeri na vrhu prehrambene piramide i štiteći njih, štitimo i mnoge druge, manje atraktivne vrste." zaključio je Matičić.

Među onima koji vjerojatno nemaju puno razumijevanja za vuka su i mještani Generalskog Stola, koji gube strpljenje. Vukovi im dolaze sve bliže kućama, pse više ne drže na lancima u dvorištima, nego ih zatvaraju poput ostalih domaćih životinja.

Posebno su zabrinuti za djecu, jer, iako stručnjaci govore da vuk ne napada ljude i da ne bi trebalo biti bojazni, uskoro započinje nova školska godina, a većini djece škola je udaljena od kuće kilometrima, a zimi pješače noću.

(Foto: 7 dana)