JEDNOG sunčanog srpanjskog jutra, dvadesetak policajaca u pancirkama upalo je u sjedište Nacionalnog okupljanja u Parizu. Najjača francuska krajnje desna stranka našla se na meti pravosuđa koje istražuje navode da je nekoliko svojih kampanja djelomično financirala ilegalnim zajmovima.

Pod istragom su predsjednička kampanja Marine Le Pen i parlamentarni izbori 2022. godine, europski izbori 2024. na čelu sa zvijezdom u usponu Jordanom Bardellom, kao i nedavni prijevremeni izbori. Racija se dogodila u trenutku kada stranka uživa nikad veću popularnost i prema anketama ima realne šanse pobijediti na predsjedničkim izborima 2027. godine.

U ožujku je Le Pen osuđena za pronevjeru

No, pravni problemi ne prestaju. U ožujku je Le Pen osuđena za pronevjeru, što bi joj moglo onemogućiti kandidaturu ako žalba ne uspije. Racija od 9. srpnja bila je samo jedan od tri udarca tog tjedna, piše Politico.

Dan ranije, Ured europskog javnog tužitelja pokrenuo je istragu o navodnoj zlouporabi sredstava u Europskom parlamentu, a do kraja tjedna pojavile su se i informacije da su vlasti ispitale milijardera Pierre-Edouarda Stérina zbog sumnje da je ilegalno financirao lokalne kampanje stranke, što on poriče.

Dok se slučajevi gomilaju, Nacionalno okupljanje sve više koristi obranu u stilu Donalda Trumpa, tvrdeći da je riječ o "lovu na vještice". Ipak, srž problema je novac. Unatoč velikom porastu popularnosti, čelnici stranke žale se da ne mogu dobiti kredite od francuskih banaka.

"Sami se financiramo i uzimamo legalne zajmove"

Parlamentarno izvješće iz 2019. potvrdilo je da većina financijskih institucija izbjegava suradnju s pokretom Le Pen i Bardelle zbog lošeg imidža, skromne imovine i čestih sukoba sa zakonom. To je stvorilo financijsku "kvaku 22": bez pristupa bankama, stranka se okreće kreativnim shemama koje privlače pažnju vlasti, a istrage koje uslijede dodatno odbijaju banke.

Nakon racije, Bardella je izjavio za Agence France-Presse: "Nijedna francuska banka nije htjela pozajmiti novac Nacionalnom okupljanju za financiranje izbornih kampanja", dodavši da se stranku ne bi trebalo kriviti što se "sama financira i uzima savršeno legalne zajmove."

S istim problemom suočila se i stranka Emmanuela Macrona prije njegove izborne pobjede 2017. godine, no nakon što je osvojio Elizejsku palaču, banke su postale susretljivije. Njegova stranka Renaissance uspjela je kupiti, a zatim i prodati, atraktivnu nekretninu u srcu Pariza, dok Nacionalno okupljanje unajmljuje skromne urede na rubu grada.

Najpoznatiji primjer alternativnog financiranja bio je zajam od šest milijuna eura koji je Le Pen 2014. godine osigurala od jedne ruske banke, što se pretvorilo u veliki politički teret. Posljednjih godina, međutim, stranka se oslanjala na skromnije sheme, od kojih je barem jedna prekršila zakon.

Prošle godine francuski su desničari pravomoćno osuđeni jer su svojim kandidatima na izborima 2012. godine previše naplaćivali komplete s materijalima za kampanju, za koje su kasnije dobili povrat iz javnih izvora.

Nije neuobičajeno da se francuske stranke nađu pod istragom

Tijekom nedavne racije, istražitelji su tražili dokaze da je stranka primala nezakonite zajmove od pristaša. Iako su takvi zajmovi dopušteni, ne smiju se odobravati "redovito" kako pojedinci ne bi preuzeli ulogu bankara.

Romain Rambaud, profesor prava sa Sveučilišta u Grenobleu, smatra da je vjerojatno da se Nacionalno okupljanje u početku oslanjalo na pojedinačne zajmove jer je stranka imala problema s dobivanjem kredita od banaka.

Nije neuobičajeno da se francuske stranke nađu pod istragom. Posljednjih godina pretražene su i prostorije stranaka premijera Françoisa Bayroua i predsjednika Macrona. Visoki dužnosnik Nacionalnog okupljanja, koji je želio ostati anoniman, priznao je da se stranka možda suočava s "krizom razvoja" i "previše revnim" pravosudnim sustavom.

Francuska financira kampanje javnim novcem kako bi se osigurala pravednost. Stranke dobivaju sredstva na temelju izbornih rezultata, a dužnosnici često dio svoje plaće vraćaju stranci. Spomenuti dužnosnik je rekao da se stranka još uvijek uči nositi s priljevom javnog novca koji dolazi s uspjehom.

"Zašto nastavljaju s takvim financiranjem?"

"Prešli smo s četiri zastupnika na preko 120, pa nam vjerojatno neki elementi promiču", rekao je dužnosnik: "Nije uvijek lako usredotočiti se na pripremu za upravljanje zemljom dok rješavate administrativne probleme."

Međutim, profesor Rambaud ističe da su se neka od navodnih nezakonitih djela dogodila nakon što je stranka ostvarila velike pobjede i dobila pristup javnom novcu. "Čini se da je to sada postalo institucionalizirano. To postavlja pitanje zašto nastaviti s takvim financiranjem kada je javni novac sada dostupan?", zaključuje Rambaud.