Evo kako se koronavirus prenosi u avionu i gdje je najbolje sjediti
UBOJITI koronavirus proširio se iz Kine na još 18 drugih zemalja, uključujući i SAD, ali i Francusku i Njemačku.
Već dosad je potvrđeni broj oboljelih u Kini, 8000, prešao broj oboljelih u ubojitoj epidemiji SARS-a. Ipak, u toj je epidemiji 2002./2003. umrlo gotovo 800 ljudi, što je još uvijek daleko više od 170, koliko ih je umrlo od novog koronavirusa.
>> Koronavirus ubio više od 130 ljudi, proširio se gotovo po cijeloj Kini
A osim što se svijetom širi ubojiti koronavirus, u isto vrijeme je i sezona gripe, od koje je već umrlo 8200 ljudi u SAD-u, piše National Geographic. No dok je vrijeme inkubacije za gripu oko 2 dana, za koronavirus je do 14 dana.
Iako su veliki svjetski aerodromi uveli mjere provjere kako bi otkrili zaražene putnike, to možda neće biti velika utjeha nekome tko ovih dana mora letjeti. U avionu se ne možete, kao na ulici ili u restoranu, odmaknuti od osobe koja kašlje i kiše.
Zaraza se širi kapljicama sline, baš kao i gripa
Koronavirus se prenosi upravo tako, kapljicama sline i drugih tjelesnih tekućina - baš kao i druge respiratorne infekcije poput obične gripe. Ako one padnu na vas ili ako dotaknete površinu na kojoj su nedavno bile, a zatim dotaknete svoje lice, i vi se možete zaraziti.
Ove kapljice ne putuju zrakom, već padaju relativno blizu mjesta s kojeg su potekle. Medicinska direktorica antimikropske zaštite i kontrole infekcija na Sveučilištu za medicinu u Chicagu Emily Landon, objasnila je za National Geographic da je prema bolničkim smjernicama za gripu osoba izloženi zarazi ako je unutar 2 metra od zaražene osobe 10 minuta ili dulje.
Drugim riječima, "vrijeme i udaljenost su bitni", ističe Landon.
No kako smo već spomenuli, respiratorne zaraze kao što je koronavirus mogu se proširiti i preko površina na koje kapljice padaju, što mogu biti i avionska sjedala i stolići.
Virus može preživjeti vani i do 12 sati
Koliko dugo te kapljice ostaju izvor infekcije ovisi i o vrsti kapljica - pljuvačka ili slina - i o vrsti površine - porozna, odnosno spužvasta, ili čvrsta. Razlika može biti drastična. A za koronavirus se smatra da opstaje dulje od drugih virusa - od tri do 12 sati.
Postoje dokazi i da se respiratorni virusi mogu proširiti kroz sitne čvrste čestice, poznatije kao aerosol. No profesor epidemiologije i globalnog javnog zdravstva na Sveučilištu Michigan Arnold Monto drži da je to marginalna metoda prijenosa. Virusi, naime, uglavnom prestaju biti infektivni ako se predugo suše na zraku.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, kontakt s inficiranom osobom u avionu ili drugom prijevoznom sredstvu definira se kao sjedenje do dva reda od nje.
No naravno, ljudi u avionu ne sjede svo vrijeme, već i idu na WC, dižu se protegnuti noge i uzeti stvari iz pretinca iznad glave. Štoviše, tijekom epidemije SARS-a 2003. utvrđeno je da je zaraženi putnik na letu iz Hong Konga za Peking zarazio i putnike koji su od njega bili udaljeni mnogo više od dva reda. Kriteriji WHO-a bi "promašili 45% zaraženih SARS-om", zaključio je New England Journal of Medicine.
>>Štite li maske od koronavirusa?
Najsigurnije je sjediti do prozora i što manje se dizati
A tim stručnjaka za javno zdravstvo istražio je kako točno kretanje u avionu utječe na vjerojatnost zaraze. Oni su proučavali kretanje putnika i posade, odnosno utjecaj tog kretanja na mogućnost širenja zaraze, na 10 transkontinentalnih američkih letova koji su trajali od 3 i pol do pet sati.
Izvor: Howard Weiss, Pennsylvania State University/Vicki Hertzberg, Emory University
"Recimo da sjedite u redu uz prolaz ili srednjem redu, a ja prođem pored vas prema zahodu. Mi ćemo biti u bliskom kontaktu, što znači da ćemo biti metar ili manje udaljeni. Tako da, ako sam ja zaražen, mogu to prenijeti vama... Naša studija bila je prva koja je ovo kvantificirala", objasnio je profesor biologije i matematike na Sveučilištu Penn State Howard Weiss, koji je predvodio istraživanje.
Kao što je njihova studija iz 2018. pokazala, 38% putnika ostala je u sjedalima tijekom cijelog leta, 38% ih je ustalo iz sjedala jednom, a još 38% ih je ustalo više nego jednom. S obzirom da su se najmanje dizali oni koji su sjedili do prozora - očekivano, jer oni moraju dizati iz sjedala dvoje suputnika - ta su se sjedala ispostavila kao najsigurnija.
Putnici iz sjedala do prozora imali su u prosjeku samo 12 bliskih kontakata s drugim putnicima, dok su oni u srednjim imali 58, a oni do prolaza 64 kontakta. Drugim riječima, što se manje dižete iz sjedala i što ste dalje od prolaza u avionu, to ste sigurniji.
Šanse su generalno vrlo niske - osim ako sjedite do zaraženog
Ipak, njihov model je pokazao da je veliki dio putnika koji su mogli biti u kontaktu sa zaraženim suputnikom, čak i oni unutar dva reda udaljenosti, imao prilično male šanse da se zaista zarazi. To je prije svega zato što je kontakt koji ljudi imaju u avionu kratak.
Međutim, ta se računica mijenja ako je zaražena osoba član posade, odnosno stjuard ili stjuardesa, budući da oni, naravno, mnogo češće hodaju prolazom i imaju češće i dulje kontakte s velikim brojem putnika. Zaraženi član posade u prosjeku će zaraziti 4,6 putnika.
Drugim riječima, njegov "reprodukcijski broj" (R0) je 4,6, viši od prosječnog reprodukcijskog broja za koronavirus, koji prema preliminarnim rezultatima iznosi između 2 i 3,1. To je više od obične gripe (1-3 do 1,8), ali slično SARS-u (2-4).
Prati ruke nakon svakog dodira površine u avionu
Smrtnost, odnosno omjer zaraženih i umrlih je trenutno oko 3%, što je mnogo manje od 10%, koliko je iznosio za SARS. No ako se koronavirusom iz Wuhana zaraze milijuni ljudi, to znači da će deseci, odnosno stotine tisuća umrijeti.
Istraživači ipak upozoravaju da se njihovi rezultati ne mogu primijeniti na mnogo dulje interkontinentalne letove kakvima su putovali oboljeli u Europi i Americi. U svakom slučaju, putnicima se preporučuje prati ruke običnim sapunom ili dezinfekcijskim sredstvom na bazi alkohola nakon što dotaknu bilo koju površinu.
Jasno, preporučuje se i izbjegavati diranje lica i ikakav kontakt s putnicima koji kišu i kašlju.
"Nada je da će se (zaraza) moći kontrolirati standardnim javnozdravstvenim mjerama - jer to je sve što imamo. S gripom imamo cjepivo, nekoliko antiviralnih lijekova. Za koronavirus ih nemamo", zaključuje profesor Monto.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati