AMBICIOZNI PLAN njemačke kancelarke da Europska Unija pod njemačkim predsjedanjem dobije Ustav je, sudeći po izjavi pred samit država-članica, napušten te će se daljnja integracije Europske Unije još uvijek odvijati preko međunarodnog ugovora.

Njemački prijedlog zaključaka pred sutrašnji briselski skup navodi kako je "ustavni koncept napušten". Umjesto toga će se donijeti tzv. "Reformski ugovor".

Prethodno usuglašeni prijedlog Europskog Ustava je propao na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj 2005. godine, a usprkos upornog nastojanja Europske Komisije da se nastavi s njegovom ratifikacijom, posljednjih mjeseci je prevladao realistički stav, odnosno umjesto Ustava će se na ratifikaciju ponuditi skraćeni i "pojednostavljeni" tekst u obliku međunarodnog ugovora.

Međutim, o sadržaju tog ugovora postoje bitna mimoilaženja među državama-članicama.

Najagresivnija je bila Poljska, čiji je premijer Jaroslaw Kaczynski prijetio vetom ako se prihvati njemački prijedlog o novom sustavu glasanja unutar Unije, kojim bi velike države povećale broj glasova nauštrb manjih, što bi posebno pogodilo Poljsku.

Nizozemska vlada je, pak, inzistirala da se u novi "mini-ustav" unesu odredbe koje bi olakšale nacionalnim parlamentima blokiranje primjene europskih zakona. Tim se prijedlozima izašlo u susret u prijedlogu Angele Merkel.

S druge strane, nizozemski zahtjevi da se točno odrede kriteriji za prijem novih članica nisu ispunjenim, jer bi to, prema izjavi neimenovanog europskog diplomata, "dalo loš signal balkanskim državama".

Najžešće protivljenje novom ugovoru iskazuje Velika Britanija koja inzistira na odbacivanju obvezne primjene Europske povelje temeljnih prava, kao i na pravu Britanije da vodi vlastitu sigurnosnu i pravosudnu politiku.

Margaret Beckett, britanska ministrica vanjskih poslova, je u britanskom Parlamentu rekla kako je "nikakav dogovor bolji od lošeg dogovora", odnosno kako Britanija Europu vidi kao "zajednicu samostalnih država, a ne superdržavu".

D.A.