Foto: FAH

EUROPSKI PARLAMENT pozvao je prošli tjedan Europsku komisiju da pripremi zakon koji će osigurati sigurnu upotrebu bespilotnih letjelica u civilnom zrakoplovstvu, u nadi da će to dati poticaj industriji koja bi do 2025. mogla vrijediti 80 milijardi eura.

Europska komisija trebala bi do kraja ove godine pripremiti zakonodavni prijedlog koji će razraditi pravila za sigurnu integraciju civilnih bespilotnih letjela u europski zračni prostor.

U pripremi se vodi smjernicama Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA), koja je u načelu nadležna za odobravanje bespilotnih letjelica s maksimalnom uzletnom masom većom od 150 kg, dok su lakše letjelice u nadležnosti država članica.

Prioriteti sigurnost i zaštita privatnosti

U rezoluciji usvojenoj na plenarnoj sjednici u Strasbourgu 29. listopada, Parlament je istaknuo da bespilotne letjelice ne smiju biti prijetnja za javnu sigurnost ili privatnost ljudi, objavio je Europski parlament.

Bespilotne letjelice, koje se mogu koristiti za sigurnosne inspekcije i nadzor željezničkih pruga, brana i elektrana, procjenu prirodnih katastrofa, prskanje usjeva, proizvodnju filmova i isporuku paketa, imaju velik potencijal za stimuliranje gospodarskog rasta i otvaranje novih radnih mjesta, ističu zastupnici.

No, pritom treba voditi računa o sigurnosti, privatnosti, zaštiti podataka i odgovornosti korisnika, dodaju.

Nacionalna pravila o sigurnoj upotrebi civilnih bespilotnih letjelica postoje u nizu zemalja, ali na europskoj razini ne postoji zakon o tom pitanju. To ograničava razvoj europskog tržišta za bespilotne letjelice, koje bi do 2025. moglo vrijediti 80 milijardi eura, ističu zastupnici.

"Bilo da poljoprivrednik nadzire svoje usjeve, producentska kuća snima rock koncert ili elektroenergetska kompanija provjerava sigurnost električnih kablova, bespilotne letjelice imaju golem potencijal", kazala je izvjestiteljica za to pitanje Jacqueline Foster (Europski konzervativci i reformisti, Velika Britanija).

Parlament se zauzima da europski pristup tom pitanju bude utemeljen na procjeni rizika upotrebe bespilotnih letjelica, a da se pritom ne stvara nepotrebno birokratsko opterećenje toj industriji, istaknula je.

EU predvodi u civilnom sektoru

Renaud Muselier, francuski zastupnik zadužen za to pitanje u Europskoj pučkoj stranci, rekao je da EU treba regulatorni okvir koji će europskim bespilotnim letjelicama omogućiti da "osvoje svijet", prenosi EurActiv.

"S tržištem koje se procjenjuje na 80 milijardi eura i mogućnosti otvaranja 100.000 radnih mjesta do 2025., EU bi trebao zadržati vodstvo", rekao je. "Maksimalna sloboda za poduzetnike i apsolutna zaštita za građane" trebali bi biti temelji europskog pristupa, rekao je.

SAD je vodeće tržište za bespilotne letjelice u vojnom sektoru, a Europa je predvodnik u civilnom s 2500 korisnika (400 u Ujedinjenom Kraljevstvu, 300 u Njemačkoj, 1500 u Francuskoj, 250 u Švedskoj itd.), dok ih u ostalim dijelovima svijeta ima 2342, navodi se u rezoluciji.

Eurozastupnici inzistiraju na sigurnosti kako bi se tržište moglo razviti. Zaštitne mjere uključuju registraciju bespilotnih letjelica i ugradnju identifikacijskih čipova kako bi ih se moglo identificirati u slučaju nesreće.

Pravila bi se trebala razlikovati ovisno o stupnju rizika i ovisno o tome je li riječ o "profesionalnoj" ili "rekreativnoj" upotrebi, ističe se u rezoluciji.

"Pilot bespilotne letjelice uvijek mora biti odgovoran za svoje postupke pa se mora osigurati sljedivost", rekao je Matthijs van Miltenburg, nizozemski zastupnik liberala (ALDE).

Letjelice koje mogu letjeti izvan vidokruga pilota moraju također biti opremljene tehnologijom koja omogućuje otkrivanje i izbjegavanje zapreka u zraku i na tlu, kao i tehnologijom za određivanje geografskih granica (eng. geo-fencing) kako bi se spriječilo da letjelice ulaze u zone u kojima je letenje zabranjeno kao što su zračne luke i elektrane, navodi se u rezoluciji.