EUROPSKA omisija objavila je u ponedjeljak kako je odlučila ostati po strani hrvatsko-slovenskog graničnog spora, da se neće očitovati na slovenski podnesak da Hrvatska krši pravo Europske unije neprovođenjem arbitražne odluke koju ne priznaje te rekla da dvije članice EU-a trebaju naći rješenje za spor u prijateljskom duhu.

"Članak 259 ne nalaže Europskoj komisiji zakonsku obvezu da objavi svoje izvješće. U prethodnih osam takvih slučajeva, Komisija je samo u četiri objavila izvješće. Ostajemo pri našoj već poznatoj poziciji da rješenje treba pronaći u našim dvjema članicama i Europska komisija ostaje spremna pomoći u tome", izjavio je glasnogovornik Komisije Margiritis Schinas.

Slovenija je u ožujku pisala Europskoj komisiji s prijedlogom pokretanja tužbe protiv Hrvatske zbog nepoštivanja arbitražne odluke o granici nadajući se da će imati Komisiju na svojoj strani u namjeravanoj tužbi zbog nepoštivanja arbitražne odluke o granici i odgovoriti na taj prijedlog.

Komisija neće izići sa svojim mišljenjem

Schinas je izrijekom potvrdio da Komisija neće izići sa svojim mišljenjem.

"Ako pročitate članak 259 - on ne nalaže pravnu obvezu niti pravno obvezujući rok. Postoji više opcija, jedna je da Komisija iziđe s izvješćem, a druga da ne iziđe. Činjenica da razdoblje u kojem možemo reagirati istječe danas, jasno pokazuje da Komisija neće izići s izvješćem", rekao je Schinas.

"Postupak predviđen člankom 259 Ugovora EU-a predviđa traženje prijateljskog rješenja", kaže Schinas, dodajući da će Komisija nastaviti djelovati "kao pošteni posrednik" kako bi se došlo "do takvog prijateljskog rješenja".

Na upit da komentira špekulacije da je pravna služba Europske komisije dala djelomično za pravo Sloveniji, Schinas je rekao da ne komentira interne rasprave te da je o tom pitanju vođena rasprava na temelju usmene prezentacije komisijine pravne službe u srpnju prošle  godine. Prema tim nagađanjima pravna služba Europske komisije navodno je dala djelomično pravo Sloveniji da ima elemenata kršenja europskog prava u području ribarstva i schengenskog zakona.

"Ne komentiram interne dokumente naših službi, jer ih ima jako puno. Ono što mogu reći jest, kada je kolegij povjerenika o tome zadnji put razgovorao, mislim da je to bilo u srpnju prošle godine, da je to bilo prema usmenoj prezentaciji naše pravne službe koja je postavila parametre za članak 259, u okviru kojeg još uvijek razgovaramo u smislu da je arbitražni postupak još uvijek jedini okvir u kojem mislimo da možemo pomoći. Ali moram reći da je odgovornost za iznalaženje prijateljskog rješenja na državama članicama", rekao je Schinas.

Slovenija predala pismo Europskoj komisiji s prijedlogom pokretanja tužbe

Slovenija je 16. ožujka predala pismo Europskoj komisiji s prijedlogom pokretanja tužbe protiv Hrvatske zbog nepoštivanja arbitražne odluke o granici te najavila da namjerava tužiti Hrvatsku na temelju članka 259 zbog nepoštivanja arbitražne odluke o granici. Prema proceduri, prije nego što jedna država članica pokrene postupak protiv druge članice prvo se mora obratiti Europskoj komisiji s takvim prijedlogom. Komisija ima tri mjeseca za odgovor na taj prijedlog. Komisija može prihvatiti prijedlog i onda ona preuzima tužbu, a ako ne prihvati prijedlog ili uopće ne odgovori, država članica koja tuži može sama podnijeti tužbu pred Sudom EU-a. Komisija može u izradi svoga stajališta pozvati obje strane da se očituju o pitanju spora.

Hrvatska je poslala 17. travnja pisano očitovanje Europskoj komisiji u kojemu odbacuje pritužbe Slovenije da krši pravo EU-a jer nije priznala niti provela arbitražnu odluku.

Hrvatski je sabor u srpnju 2015. jednoglasno donio zaključak kojim obvezuje hrvatsku vladu na pokretanje postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži između vlade Republike Hrvatske i vlade Republike Slovenije, smatrajući da je proces arbitraže nepovratno kontaminiran djelovanjem slovenske strane.

Jedanaest mjeseci kasnije, u lipnju 2016. Arbitražni sud je utvrdio da je Slovenija povrijedila odredbe Sporazuma o arbitraži, ali je istodobno zaključio  da Sporazum o arbitraži ostaje na snazi.

Arbitražni sud je 29. lipnja 2017. objavio svoj pravorijek kojim je većinu Savudrijske vale dodijelio Sloveniji te joj omogućio pravo prolaska na otvoreno more, ali ne teritorijalni dodir s otvorenim morem kako je očekivala. Nakon što je Hrvatska ustrajala u tome da ne priznaje odluku arbitražnog suda, Slovenija se odlučila na tužbu po članku 259 Ugovora o EU-u.

Sredinom travnja ove godine, predsjedniku Suda EU-a, čiji je sjedište u Luxembourgu, Koen Lenaerts izrazio je sumnju u pravni put koji je izabrala Slovenija.

Lenaerts je rekao da bi bilo primjerenije da se granični prijepor riješi na drugi način, tako da obje države sporazumno pred sud EU-a iznesu taj slučaj, što je predviđeno člankom 273.

Komisija neće stati na stranu Slovenaca

Podsjetimo, Slovenija se u tužbi poziva na članak 259. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te tvrdi da Hrvatska krši pravo Europske unije jer nije priznala i ne provodi arbitražnu presudu.

Slično su rano danas predvidjeli i slovenski mediji koji su poručili kako je Komisija rezervirana u sporu Ljubljane i Zagreba, a dodali su i kako se čini da će tehnička vlada Mire Cerara bez obzira na to inzistirati na tužbi.

"Niti godinu dana nakon što je arbitražna presuda donesena nema nikakvog proboja prema njenoj implementaciji. Znakovi da će vrh Europske komisije zbog političkih kalkulacija popuštati Hrvatskoj sada su se obistinili, jer Bruxelles ne želi upotrijebiti instrumente pritiska na Zagreb kojima raspolaže", navodi u komentaru ljubljansko "Delo" od ponedjeljka.

Kako navodi Slovenska tiskovna agencija STA, Europska komisija do danas se nije očitovala o namjeri Slovenije da tuži Hrvatsku zbog navodnog kršenja europskog i međunarodnog prava, a budući da se njena reakcija niti ne očekuje, Slovenija formalno već od utorka ima mogućnost samostalno predati arbitražni spor s Hrvatskom sudu EU-a u Luksemburgu, kako je od samoga početka i najavljivala vlada premijera Mire Cerara koja je pri završetku svog četverogodišnjeg mandata.

Delo: Komisija je stala na hrvatsku stranu

Kako u vezi sa stajalištem Bruxellesa navodi ljubljansko "Delo", tumačenjem da je granični prijepor dviju članica bilateralno pitanje, Komisija u konkretnom slovensko-hrvatskom slučaju "nije zauzela neutralnu poziciju nego se stavila na hrvatsku stranu", što je, kako dodaje, blisko i ocjeni Cerarove vlade da na spor nije gledala kao na pravni problem, kako ga tumači Ljubljana, nego je djelovala politički "vodeći računa o stranačkim bojama", navodi list, ponavljajući tako u Sloveniji česte teze o navodnoj političkoj pristranosti u korist Hrvatske, zbog dominacije Europske pučke stranke (EPP) na vrhu europskih institucija.

List navodi da u takvim okolnostima Sloveniji ne preostaje drugo nego Hrvatsku tužiti sudu EU-a, pri čemu je, kako podsjeća, Cerar do sada imao političku potporu stranaka.

Slovenska politika je do sada jedinstveno inzistirala da mora nastaviti započete pravne postupke. Hrvatsko očekivanje da će neki drugačiji raspored političkih snaga nakon izbora u Sloveniji to promijeniti i da će se otvoriti novi pregovori o sadržaju arbitraže čini se nerealnim. Zato je put prema tužbi jedino što u sadašnjim okolnostima preostaje Sloveniji, iako je u Uniji nepoželjno da se članice međusobno tuže", ocjenjuje se u komentaru "Dela".

Takva bi tužba, navodi list, zapravo ""depolitizirala" arbitražni spor i opet ga vratila u "pravne" okvire, navodi list.

Slovenija tvrdi da Hrvatska krši pravo Europske unije

Tužba nije bez rizika jer takvog predmeta na europskom sudu još nisu imali, ali bi se cijela priča time depolitizirala. Manevarski prostor Slovenije tužbom bi se proširio, a za Hrvatsku se ne bi zatvorila vrata u traženju nekog kreativnog rješenja koje bi omogućilo da dođe do implementacije presude, a da se Hrvatskoj ipak pruži častan izlazak iz situacije. U protivnom, došlo bi do latentnog sukoba Ljubljane i Zagreba, koji bi za koju godinu primorao Ljubljanu da možda blokira ulazak Hrvatske u Schengen ili eurozonu, a to ne bi bilo ni u čijem interesu, zaključuje vodeći slovenski list.

Slovenija je pokrenula postupak pred Europskom komisijom u skladu s člankom 259. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, tvrdeći da Hrvatska, nepriznanjem i neprovedbom arbitražne odluke od 29. lipnja 2017. krši pravo Europske unije, što Hrvatska argumentirano negira i što je na zahtjev Komisije naglasila i prilikom usmenog očitovanja o najavi slovenske tužbe.

Suprotno Sloveniji, koja tvrdi da je Hrvatska odbijanjem arbitražnog rješenja kršila europsko i međunarodno pravo te da je zato loš uzor zemljama na jugoistoku Europe koje i same imaju međusobne sporove, a žele u EU, Hrvatska je u svom očitovanju pred Komisijom navela da je iz arbitražnog postupka, u koji je pred ulazak u EU ušla u dobroj vjeri, izašla nakon što ga je Slovenija kompromitirala i tako mu oduzela vjerodostojnost, ali da je otvorena za razgovore o rješenju bilateralnog spora, bilateralno ili pred nekom međunarodnom pravnom ustanovom.