Ovu zimu u Europi neće obilježiti jedan rat, nego dva
PROŠLE zime Europljani su se suočili s pretjeranim računima za energiju jer se kontinent brzo odvikavao od ruskog plina. Ove godine EU je bolje pripremljena, ali sada drugi rat također prijeti da će uzdrmati njena energetska tržišta.
Sukob između Izraela i Hamasa prijeti poremetiti odnose Europe s Bliskim istokom ili čak uvući Iran u izravnu konfrontaciju s Izraelom i njegovim zapadnim partnerima. Iako su tržišta za sada relativno mirna, bilo koji od tih scenarija mogao bi izazvati kaos.
"Europa je spremna"
Unatoč tome, Europa je "opremljena da se suoči sa skučenošću globalnog tržišta nafte i dizela", rekla je povjerenica za energetiku Kadri Simson u intervjuu za Politico. Dužnosnici su naučili lekcije iz ruskog rata protiv Ukrajine i rade na izgradnji "dobrog razumijevanja svih naših ranjivosti kako bismo ih najbolje riješili i kako bismo bili spremni za sve incidente ili hitne situacije".
Dužnosnici EU održali su niz sastanaka sa zemljama proizvođačima nafte posljednjih tjedana, kako starim prijateljima poput Norveške tako i partnerima u nastajanju poput Alžira i Nigerije, kako bi preduhitrili bilo kakve potencijalne poremećaje.
"Nakon što se pojavila kriza u Gazi, suočeni smo s dva sukoba u europskom susjedstvu. Istočni Mediteran važno je poprište za europsku energetsku sigurnost, budući da je europska energetska tranzicija još uvijek upletena u geopolitičke neizvjesnosti", rekla je Simson pripisujući izostanak drame na tržištima "pripravnosti i upravljanju krizama koje je EU uspostavila kako bi odgovorila na rusku energetsku ucjenu".
Ograničen utjecaj na tržišta nafte
Borbe u Gazi i u manjoj mjeri duž izraelske sjeverne granice s Libanonom imale su samo ograničen utjecaj na tržišta nafte. Cijene su prvotno porasle na vijesti o napadu militanata Hamasa 7. listopada i masovnom odgovoru Izraela, ali ključna referentna vrijednost nafte Brent pala je ovaj tjedan za 4.2 posto na oko 81 dolar po barelu, otprilike na razine prije početka nasilja.
Tržišta su izbjegla ponavljanje 1973. godine, kada je Jomkipurski rat između Izraela i njegovih susjeda potaknuo velike arapske proizvođače, predvođene Saudijskom Arabijom, da uvedu embargo na svoj izvoz izraelskim saveznicima. Odnosi zaljevskih zemalja s Izraelom značajno su se poboljšali u posljednjih 50 godina: UAE i Bahrein priznali su njegov suverenitet prema Abrahamovom sporazumu iz 2020. godine, dok je Saudijska Arabija u pregovorima da učini isto.
Trgovci se stoga klade da će zalihe nafte ostati manje-više stabilne sve dok se sukob ne proširi, smatra Viktor Katona, vodeći analitičar za sirovu naftu u energetskoj obavještajnoj tvrtki Kpler.
"Rizik proizlazi iz Irana"
Rizik više proizlazi iz Irana, ističe Katona. U najgorem slučaju, širenje sukoba moglo bi dovesti do toga da Iran poremeti plovidbu iz arapskih zemalja kroz Hormuški tjesnac. Iranska vlastita sirova nafta, iako je pod sankcijama Zapada, u velikim se količinama izvozi u Kinu.
"Ako Izrael počne napadati iranski teritorij, a Iran zbog toga bude manje izvozio, onda Kina neće imati dovoljno sirove nafte i morat će kupovati drugdje, što će povećati globalne cijene. To je spirala koja se odmah pokreće", rekao je Katona.
Iako je iransko teokratsko vodstvo dosljedno obećavalo da će uništiti državu Izrael i javno podržavalo Hamasove napade, poriče umiješanost u njihovo planiranje i izvršenje. Izraelske obrambene snage kažu da su izvele napade na militantne skupine u Siriji s bliskim vezama s iranskom Islamskom revolucionarnom gardom, ali do sada nisu pogodile mete unutar samog Irana.
Problem s tržištima plina
Tržišta plina osjetila su neposredniji utjecaj rata. Izrael je zatvorio slavine na svom plinskom polju Tamar u moru nekoliko sati nakon Hamasovog iznenadnog napada, a zbog izvješća da će biti meta raketnih napada.
Dok Izrael proizvodi samo relativno male količine prirodnog plina - oko 21 milijardu kubičnih metara prošle godine, u usporedbi s ruskih 618 milijardi - on je ključni izvoznik u susjedni Egipat, a zastoji su pogoršali redovite nestanke struje u toj zemlji. Protok je u međuvremenu nastavljen, iako u manjim količinama.
Svaka eskalacija s Iranom mogla bi utjecati na tržište plina kao i na tržište nafte, s obzirom na to da se trećina svjetskog ukapljenog prirodnog plina i šestina nafte isporučuju kroz Hormuški tjesnac. "Ako stvari ostanu takve kakve jesu, nema problema, ali ako dođe do rata u koji je uključen i Iran i zbog toga bude blokirana trgovina kroz Hormuški tjesnac, tada će cijene sigurno porasti", rekao je jedan diplomat EU koji je upoznat s pregovorima o unutarnjoj energetskoj strategiji.
"Svi žele izbjeći eskalaciju"
"Međutim, svi veliki igrači žele izbjeći eskalaciju i Iran to želi izbjeći zbog prijetnje sankcijama", inzistirao je diplomat.
U izostanku tog strašnog scenarija, utjecaj na tržišta plina u EU vjerojatno će biti ograničen, smatra Tom Marzec-Manser, voditelj analitike plina u tržišno-obavještajnoj tvrtki ICIS, ali više zbog prethodnog sukoba nego zbog najnovijeg.
"Iz perspektive europskog određivanja cijena plina, još uvijek izgledamo relativno dobro i to je uglavnom uzrokovano slabom potražnjom. Mnogi industrijski potrošači i dalje koriste osjetno manje plina nego prije energetske krize prošle godine, tako da je potrošnja u Europi ostala nisko", rekao je Marzec-Manser.
Prema Europskoj komisiji, zemlje članice kolektivno su smanjile potrošnju prirodnog plina za gotovo 20 posto uoči prošle zime, pri čemu je industrija usporila proizvodnju, a obnovljivi izvori energije igraju puno veću ulogu u proizvodnji električne energije. Unatoč tome, potrošnja je zapravo porasla u listopadu prvi put od početka rata, što je rani znak da bi poslovni sektor mogao provizorno pokušavati obnoviti izgubljenu produktivnost.
Rezerve plina popunjene više od 99 posto
No iako su rezerve plina u EU popunjene više od 99 posto prije roka, cijene su i dalje stabilno visoke na cijelom kontinentu u usporedbi s drugim regijama. To znači da su Europljani izloženiji riziku od kratkoročnih skokova cijene energije, pri čemu bi industrija potencijalno morala ponovo usporiti ako računi postanu neprihvatljivo visoki.
"U mnogo smo boljoj situaciji nego 2022. godine. Imamo više dizalica topline, vratile su se elektrane, koje prošle godine nismo imali na raspolaganju, a izgradili smo i više terminala za ukapljeni prirodni plin", rekao je Georg Zachmann, viši suradnik u energetskom trustu mozgova Bruegel. Međutim, ako zemlje članice izgube fokus na smanjenje potražnje i pokušaju dati prednost svojim industrijama sa subvencijama, upozorio je Zachmann, to bi moglo izazvati rasipničku utrku "koja u biti ide na štetu svih".
Istovremeno, zima u Europi više nije kao što je bila. Rekordne temperature zabilježene su diljem svijeta u posljednja četiri mjeseca, a prošla zima bila je druga najtoplija ikad zabilježena na kontinentu. Iako bi to kratkoročno mogla biti dobra vijest za opskrbu fosilnim gorivima, to je vjerojatno loša vijest za gotovo sve ostalo u ne tako dugoročnom razdoblju.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati