DA NIJE bilo kašnjenja leta, zapaljiva bomba vjerojatno bi se aktivirala u zrakoplovu visoko iznad Europske unije. Umjesto toga, aktivirala se u njemačkoj zračnoj luci Leipzig, zapalivši DHL-ov kontejner za zračni prijevoz. Dužnosnici zapadnih obavještajnih službi vjeruju da je incident koji se dogodio u srpnju bio probni napad ruskih agenata, koji su planirali postaviti slične bombe na letove za SAD.

"Već neko vrijeme pratimo agresivne akcije ruskih obavještajnih službi. Rusija koristi cijeli arsenal, od utjecaja na političke rasprave preko kibernetičkih napada na kritičnu infrastrukturu do sabotaže", rekao je Thomas Haldenwang, koji je nedavno odstupio s mjesta ravnatelja njemačke savezne obavještajne agencije.

Eskalacija hibridnog rata

Kremlj već dugo provodi takozvani hibridni rat protiv europskih zemalja, uključujući kampanje dezinformiranja, hakiranje, kibernetičke napade i uplitanje u izbore kako bi destabilizirao europska društva i natjerao ih da smanje vojnu potporu Ukrajini, piše Politico.

Njemačka je prošlog tjedna priopćila da su dva podmorska telekomunikacijska kabela u Baltičkom moru prekinuta kao rezultat sabotaže. "Moramo zaključiti, iako ne znamo točno tko je to učinio, da je to hibridna akcija i također moramo pretpostaviti da je to sabotaža", rekao je njemački ministar obrane Boris Pistorius.

Nekoliko dana ranije, ruski špijunski brod Jantar ispratila je irska mornarica iz Irskog mora nakon što je patrolirao područjem u kojem se nalaze ključni energetski i internetski kabeli.

Otvoreno nasilje

Akcije Rusije eskalirale su u otvoreno nasilje. Ruski tenkovi možda ne ulaze u Poljsku ili Estoniju, ali je agresiju Moskve sve teže negirati. Drugi paket-bomba sličan onom u Leipzigu zapalio se u skladištu u blizini britanskog grada Birminghama u srpnju, a njemačka antiteroristička policija istražuje povezanost sa slučajevima drugdje u Europi.

Nils Andreas Stensønes, šef norveške protuobavještajne službe, rekao je u rujnu kako očekuje da će Kremlj pojačati napore da sabotira naftnu i plinsku infrastrukturu.

Zapadni dužnosnici sumnjaju da Moskva stoji iza podmetanja požara u Poljskoj, Velikoj Britaniji, Češkoj, Njemačkoj, Litvi i Latviji. Njemački i američki dužnosnici kažu da su osujetili rusku zavjeru za ubojstvo Armina Pappergera, izvršnog direktora Rheinmetalla, njemačkog proizvođača oružja i glavnog dobavljača topničkih granata za ukrajinsku vojsku.

"Napadaju nas svaki dan, a mi smo previše pristojni"

Dok su neke nacionalne vlade - posebno u nordijskim i baltičkim zemljama - pokušale oglasiti uzbunu, kolektivni odgovor EU i NATO-a do sada je bio izrazito mlak. "Jednostavno smo previše pristojni. Sada nas napadaju svaki dan", rekla je danska premijerka Mette Frederiksen u srpnju.

Jutros je, podsjetimo, u Vilniusu u Litvi došlo do incidenta iza kojeg bi, ako se potvrde inicijalne sumnje, također mogla stajati Rusija. Tao se, naime, rano jutros prilikom slijetanja na aerodrom zapalio teretni avion DHL-a. Zabio se u kuću, pri čemu je jedna osoba poginula, dok su tri osobe u zrakoplovu ozlijeđene, rekli su dužnosnici. 

Istraga je tek otvorena, ali istražitelji su poručili kako ne mogu isključiti sabotažu, odnosno terorizam.

Zašto je Europa tako pasivna?

Dio razloga za pasivnost Europe može se pripisati strahovima u zapadnim prijestolnicama da će biti uvučeni u sukob za koji nisu spremni, smatra Daniel Byman, stručnjak za terorizam i nekonvencionalno ratovanje u Centru za strateške i međunarodne studije, think tank sa sjedištem u Washingtonu.

"Većina zemalja ne želi se otvoreno sukobljavati s Rusijom. Zabrinuti su zbog moguće eskalacije koja bi pogoršala situaciju", tvrdi Byman.

Čak i riječi koje se koriste za opisivanje napada odražavaju europsku bojažljivost, ističe Gabrielius Landsbergis, litvanski ministar vanjskih poslova u odlasku: "Zašto to zovemo hibridnim napadima? Jer kada to nazovete hibridom, ne morate ništa poduzeti u vezi s tim. Ako to zovete terorizmom, onda to podrazumijeva reakciju."

Rusko hibridno ratovanje razvio čovjek koji je sada šef Glavnog stožera vojske

Kremaljski brend hibridnog ratovanja razvio je ruski general Valerij Gerasimov, sada načelnik Glavnog stožera ruskih oružanih snaga, tvrdi austrijski stručnjak za sigurnost Gerhard Mangott.

"To znači ne samo dezinformacije i propagandu već širok arsenal instrumenata, od sabotaže do infiltracije i financiranja stranaka na Zapadu do narušavanja zračnog prostora NATO-ovih članica", rekao je Mangott.

U Litvi se Moskva koristi dezinformacijama kako bi potkopala planirano raspoređivanje brigade njemačkih oružanih snaga, što je dio napora NATO-a da pojača svoje istočno krilo. "Širi se mnogo lažnih vijesti, na primjer da su njemački vojnici silovali žene i htjeli okupirati Litvu", rekao je Darius Jauniškis, šef litavske tajne službe.

U listopadu je Poljska privremeno suspendirala pravo na azil za migrante koji su ušli iz Bjelorusije, a poljski premijer Donald Tusk okrivio je Moskvu za porast broja dolazaka imigranata.

Pažljivo kalibrirana destabilizacija

Međutim, čak i kada je najopasnija, čini se da je ruska kampanja destabilizacije pažljivo kalibrirana da ne izazove kolektivni odgovor NATO-a prema odredbi o uzajamnoj obrani, poznatoj kao članak 5. Umjesto toga, čini se da Kremlj polako pojačava pritisak kako bi spoznao s čime se može izvući.

"Rusija testira granice članka 5. kako bi potaknula nesigurnost", rekao je Roderich Kiesewetter, njemački parlamentarni zastupnik i bivši časnik njemačke vojske.

Članice NATO-a raspravljale su o kolektivnom odgovoru na ruski hibridni rat, rekao je jedan visoki dužnosnik NATO-a uoči summita u Washingtonu u srpnju. Čak i ako se napadi ne kvalificiraju kao neprijateljstva u tradicionalnom smislu, članice se mogu pozvati na članak 4., koji poziva na konzultacije kada je sigurnost zemlje ugrožena. Ali za sada u NATO-u nema mnogo apetita za sukobljavanjem.

Ne postoji jasna definicija hibridnog ratovanja

"NATO je obrambeni vojni savez koji razmišlja u okvirima mira i rata", rekao je general Thierry Burkhard, načelnik francuskog glavnog stožera za francuski list Le Figaro. Alati NATO-a jednostavno nisu dizajnirani za sivu zonu.

"Veliki problem s pozivanjem na članak 5. u trenutačnoj situaciji je taj što među saveznicima nema jasne definicije o tome što hibridno ratovanje znači", rekao je Marek Kohv, bivši obrambeni i obavještajni dužnosnik.

Na primjer, više od tri mjeseca nakon što su francuske željeznice sabotirane uoči Olimpijskih igara u Parizu, obavještajne službe još uvijek istražuju stoji li Moskva iza napada, navodi Le Monde.

Još jedna prepreka je članstvo u NATO-u zemalja poput Mađarske i Turske, koje su pokazale simpatije prema Rusiji, ističe Byman, što otežava vojnom savezu temeljenom na konsenzusu donošenje značajnih odluka protiv Moskve.

EU i NATO se ipak sve jače suprotstavljaju

Unatoč tome, europske vlade pokazuju sve veću spremnost pripisati djela sabotaže Rusiji. Prema riječima estonskog ministra obrane Hanna Pevkura, to je prvi korak u uzvraćanju udarca: "Kada se nešto dogodi, samo izađite u javnost i pokažite da su počinitelje regrutirale i financirale ruske službe."

Iako se suzdržavaju od izravnog sukoba, zemlje EU i NATO-a postupno pojačavaju napore da se suprotstave ruskom hibridnom ratu. Kao odgovor na rusko nastojanje da potkopa francuske predsjedničke izbore 2017. godine, Pariz je osnovao agenciju pod nazivom Viginum za suzbijanje stranog digitalnog uplitanja.

Od tada je francuska vlada optuživala Rusiju da stoji iza online kampanje za stvaranje panike oko širenja stjenica u Parizu i povezivanja izbijanja s dolaskom ukrajinskih izbjeglica. Francuske obavještajne službe također sumnjiče Moskvu da je angažirala bugarske i moldavske državljane za ispisivanje antisemitskih grafita na ulicama Pariza, kako bi potaknuli napetosti oko rata Izraela i Hamasa.