EUROPSKI sustav za vraćanje ilegalnih migranata bit će prekretnica, rekao je danas Hini povjerenik Europske komisije za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner, pošto tek svaki peti migrant koji dobije rješenje da nema pravo na boravak u Europskoj uniji zaista i napusti njezin teritorij.

Europska komisija predložila je sredinom ožujka uspostavu zajedničkog europskog sustava za povratak ilegalnih migranata. Novi pravni okvir za povratak, koji je zatražilo Europsko vijeće u listopadu 2024., važna je dopuna Pakta o migraciji i azilu koji stupa na snagu sredinom iduće godine.

Jedan sustav umjesto 27 postojećih 

Novi sustav zamijenit će 27 postojećih sustava i trebao bi osigurati veću stopu povratka ilegalnih migranata koja sada iznosi tek 20 posto. Prema prijedlogu Komisije, jedna država članica moći će izravno priznavati i izvršavati odluku o povratku koju je izdala druga država članica bez potrebe za pokretanjem novog postupka. 

Povjerenik Komisije Magnus Brunner boravi u četvrtak u Hrvatskoj i sastat će se s ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem. Zajedno će posjetiti Nacionalni centar za nadzor granica, a njihovi razgovori bit će usmjereni na suradnju u području unutarnje sigurnosti i migracija, što se odnosi i na prijedlog Komisije o novom zajedničkom europskom sustavu vraćanja.

"Europska unija uspostavlja sveobuhvatnu migracijsku politiku, pravednu i čvrstu. Prijedlog koji sam predstavio doista je prekretnica ​​jer povećavamo povjerenje u naše upravljanje migracijama i stvaramo europski sustav za povratak", rekao je Brunner u razgovoru Hini te izrazio nadu da će se prijedlog Komisije brzo usvojiti.

"Moramo djelovati brzo"

"Sada moramo djelovati brzo i zato je Komisija predstavila ovaj prijedlog u prvih 100 dana svog mandata. Ako želimo ponovno zadobiti povjerenje građana EU-a u naše migracijske politike, oni moraju vidjeti brze akcije. Sada je na Europskom parlamentu i Vijeću da usvoje prijedlog i ja blisko surađujem s njima kako bismo brzo napredovali u tome", dodaje. 

Najviše kontroverzi unutar tog prijedloga izazvala je uspostava "povratničkih centara" izvan EU-a u koje bi se odbijene migrante moglo poslati do transfera u njihovu zemlju podrijetla pošto postoji bojazan hoće li se u tim centrima poštovati ljudska prava. 

"Države članice traže nove načine i mjere za upravljanje migracijama. I to je dobra stvar. Ono što prijedlog o povratku predviđa je pravni okvir za države članice da istraže nova rješenja za povratak ljudi koji nemaju pravo na boravak u Europskoj uniji", rekao je. 

"Da budemo jasniji: postavljamo minimalne uvjete za stvaranje takvog centra. Svi takvi centri morali bi se temeljiti na detaljnom međunarodnom sporazumu ili dogovoru. To se može dogoditi samo uz puno poštivanje međunarodnih standarda ljudskih prava, uključujući načelo zabrane protjerivanja. Po meni je to nešto o čemu se ne može pregovarati", ističe povjerenik Komisije. 

Manja aktivnost na zapadnobalkanskoj ruti 

Europski parlament u siječnju je odobrio sporazum EU-a i Srbije o raspoređivanju Frontexa i na području te zemlje kako bi se pod nadzor stavila migrantska ruta koja vodi i preko hrvatskih granica. 

Brunner smatra da je upravo suradnja EU-ove granične i obalne straže sa zemljama u regiji dio rješenja za smanjenje aktivnosti na zapadnobalkanskoj ruti te da to pokazuju i brojke. 

"Brojke duž zapadnobalkanske rute opadaju i pale su za gotovo 80 posto samo u prošloj godini. To se velikim dijelom može zahvaliti našoj snažnoj suradnji s partnerima sa zapadnog Balkana i naporima EU da ojača svoje upravljanje vanjskim granicama", kazao je. 

"Frontex tu igra ključnu ulogu. Raspoređivanje Frontexa na zapadnom Balkanu omogućuje nam da pružimo podršku našim najbližim susjedima, ograničimo neregularne migracije i borimo se protiv prekograničnog kriminala", govori Brunner. 

Lani 239.000 ilegalnih ulazaka u EU

Frontex je prošle godine zabilježio više od 239.000 nezakonitih ulazaka u Europsku uniju, što je pad od 38 posto na godišnjoj razini. Na zapadnobalkanskoj ruti broj ilegalnih prelazaka smanjio se za 78 posto, priopćio je Frontex u siječnju ove godine. 

Između Frontexa i i Srbije već postoji suradnja, ali kad novi sporazum stupi na snagu u travnju 2025., omogućit će se raspoređivanje pripadnika Frontexa duž granica Srbije sa zemljama koje nisu članice EU-a, ističe Brunner.

"Sada razvijamo planove o tome kako će se točno ta raspoređivanja odvijati. I radimo na uspostavljanju slične suradnje s Bosnom i Hercegovinom", dodao je povjerenik Komisije. 

120.547 "pushbackova"

Tijekom 2024. godine zabilježeno je ukupno 120.457 'pushbackova' na vanjskim granicama Europske unije, navodi se u Europskom izvješću o nasilnom i zakonitom protjerivanju objavljenom u veljači 2025.

Ta praksa je dokumentirana u Hrvatskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Latviji, Litvi, Finskoj, uz 'pushbackove' prema Libiji i Libanonu uz potporu članica Unije.

Europsko izvješće se temelji na izvješćima nevladinih organizacija, istraživačkih skupina, organizacija za ljudska prava, agencija UN-a, državnih službi te intervjua s organizacijama koje djeluju u spomenutim zemljama. U izradi izvješća sudjelovao je i Centar za mirovne studije.

Brunner je rekao da se "EU zalaže da se zaštita granica uvijek odvija u skladu s temeljnim pravima" te napominje da će nova pravila Pakta o azilu i migraciji "bolje opremiti EU za nadziranje temeljnih prava, pošto uključuju obvezu za sve članice EU-a da uspostave neovisne nacionalne mehanizme za praćenje poštivanja temeljnih prava tijekom granične provjere i postupaka azila". 

U istom izvješću navodi se da je organizacija Save the Children identificirala 1.905 izbjeglica i migranata koji su vraćeni iz Hrvatske, uključujući 333 djece, od kojih je 228 bilo bez pratnje. To nije prvi put da se hrvatsku graničnu policiju proziva za nasilna vraćanja, što su hrvatske vlasti više puta poricale. 

"Ostaje odgovornost na nacionalnim tijelima"

Na pitanje kako Komisija gleda na situaciju u Hrvatskoj i planira li poduzimati određene mjere, Brunner odgovara da "u specifičnim slučajevima, ostaje odgovornost na nacionalnim tijelima da provedu istrage u skladu s nacionalnim pravom u slučaju sumnje na bilo kakva nezakonita postupanja". 

Brunner dodaje da je "Hrvatska provela različite strukturne mjere, dijelom i na preporuku Komisije, poput uspostave neovisnog mehanizma za nadzor". "Ovaj mehanizam uključuje nadzor na graničnim prijelazima, policijskim postajama i u prihvatnim centrima, kao i nenajavljene posjete zelenoj granici", govori Brunner. 

Nevladine organizacije i aktivisti za ljudska prava ukazuju i na smanjenje prostora za djelovanje civilnog društva i kriminalizaciju humanitarnog rada. U Grčkoj je u svibnju prošle godine izdan uhidbeni nalog za Tommyja Olsena, osnivača organizacije Aegean Boat Report koja nadzire kretanje ljudi u Egejskom moru. Olsen se suočava s kaznom zatvora do 20 godina.

"Spašavanje života na moru je moralna dužnost"

Povjerenik za unutarnje poslove i migracije kaže, na pitanje kako Komisija planira zaštititi branitelje ljudskih prava i organizacije civilnog društva koje dokumentiraju pushbackove, da već djeluje po tom pitanju. 

"Spašavanje života na moru je moralna dužnost i obveza prema međunarodnom pravu i zahvalni smo svakom akteru koji ispunjava tu obvezu. Kriminalizacija svih nedržavnih aktera koji provode operacije potrage i spašavanja na moru predstavlja kršenje međunarodnog prava i nije dopuštena zakonom EU-a. Komisija je već izdala pravne smjernice kako bi to razjasnila i predložila nova pravila protiv krijumčarenja koja dodatno pojašnjavaju da se humanitarna pomoć propisana zakonom ne može i ne smije kriminalizirati", rekao je Brunner.