GOTOVO 25.000 hrvatskih izbjeglica provelo je tijekom Drugoga svjetskog rata 18 mjeseci u izbjegličkom logoru El Shatt, u egipatskoj pustinji Sinaju, a više od 800 izbjeglica, koji su tijekom zbjega preminuli, pokopano je na hrvatskome groblju u El Shattu.

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić položit će u nedjelju u ime Republike Hrvatske vijenac na hrvatskom groblju u nekadašnjem izbjegličkom logoru El Shatt u Egiptu, koje je obnovljeno Odlukom o obnovi izbjegličkog logora koju je hrvatska Vlada donijela u veljači 2003. godine, a na 11 obnovljenih spomen-ploča na groblju upisana su imena 825 osoba iz Hrvatske preminulih u Egiptu tijekom zbjega.

Na izbjegličkom groblju El Shatt pokopano je više od 800 izbjeglica iz II. svjetskog rata koji su u Egipat evakuirani uglavnom iz Dalmacije.

Nakon kapitulacije Italije, iz Dalmacije je preko Visa u Italiju prebačeno više od 33.000 izbjeglica, a savezničke snage su zatim oko 25.000 Hrvata evakuirali u Egipat, kako bi ih "spasili od gladi".

Logor u El Shattu je uspostavila i prvih četiri mjeseca vodila britanska Administracija za pomoć i izbjeglice na Bliskom istoku (MERRA), uz pomoć dobrovoljaca. 1. svibnja 1944. godine logor je službeno preuzela UN-ova organizacija za pomoć izbjeglicama (UNRRA).

Logor El Shatt nalazio se u pustinji Sinaj, na području od 260 četvornih kilometara i bio je podijeljen na pet odvojenih logora.

Izbjeglice, njih 25.000, bile su smještene u šatorima britanske vojske. U svakom šatoru živjelo je po 9 osoba, a u izgrađenim zgradama nalazili su se administrativni uredi, skladišta, kupaonice i medicinski odjeli.

Svaki logor je imao svoju školu, administrativno sjedište za osoblje UNRRA-e i predstavnike izbjeglica, svoje radionice, praonice i slično.

Administrativni poslovi bili su podijeljeni između predstavnika UNRRA-e i samih izbjeglica. Osoblje UNRRA-e dijelilo je namirnice i nadziralo aktivnosti u logoru. Veći dio administrativnih poslova vodili su predstavnici izbjeglica, budući da je vođenje tako velike zajednice značilo i rješavanje stotina svakodnevnih problema.

U zbjegu El Shatta Centralni odbor zbjega djelovao je u funkciji narodne vlasti, a pod njegovim nadzorom odvijale su se sve društvene aktivnosti. U zbjegu su izdavane i novine "Naš list", list Centralnog odbora zbjega, a nakon toga su i novine "Žene u zbjegu", "Omladinska revija" i "Omladinska riječ".

Hrvatski izbjeglice su u El Shattu dočekali i kraj Drugog svjetskog rata, a 1946. godine iz El Shatta su se počeli vraćati svojim domovima.