ZNANSTVENICI su na Suncu jučer otkrili dva golema roja sunčevih pjega iz kojih se u narednim danima mogu očekivati sunčevi bljeskovi i koronini izbačaji masa koji bi mogli pogoditi Zemlju i uzrokovati aurore te eventualno probleme u komunikacijskim sustavima i električnim mrežama.

Neke od otkrivenih pjega višestruko su veće od Zemlje.

Aktivna područja nazvana su AR2993 i AR2994, a za njima dolaze još dvije skupine sunčevih pjega koje su prešle sjeveroistočni horizont Sunca. Donedavno je vrlo aktivna bila i grupa pjega koja zalazi za zapadni horizont Sunca. Ona je prije nekoliko dana bila izvor snažne Sunčeve aktivnosti koja je, na sreću, promašila Zemlju jer nije bila okrenuta prema njoj.

Svaki od dva otkrivena roja sastoji se od više sunčevih pjega i pokriva područje koje se mjeri u stotinama milijuna četvornih kilometara, što je mnogo veća površina od površine Zemlje.

Eksplozija uzrokovala zamračenje

Stručnjakinja za Sunce, Mateja Dumbović s Geodetskog fakulteta u Zagrebu kaže da su noćas oko 2 sata aktivne regije AR2993 i AR2994 proizvele sunčev bljesak jačine M9.6, što je umjeren do snažan bljesak, koji je rezultirao kratkovalnim radiozamračenjem u jugoistočnoj Aziji i Australiji.

"Nakon bljeska također je uočena emisija radiozračenja koja je specifična za koronine izbačaje, iako njegova erupcija još nije sa sigurnošću potvrđena. Ako je došlo do erupcije koroninog izbačaja, za dva do četiri dana mogli bismo očekivati dolazak eruptirane plazme do Zemlje budući da su njihov izvor aktivna područja koja su relativno usmjerena prema Zemlji. U tom slučaju za očekivati je umjerenu do snažnu geomagnetsku aktivnost", kaže Dumbović.

U narednim danima možemo očekivati još aktivnosti iz A2993-94. Mogući su, čak vrlo vjerojatni i jači bljeskovi jačine X te koronini izbačaji. S obzirom da će aktivna područja i u narednih nekoliko dana biti usmjerena prema Zemlji, izgledno je da ce pojačana aktivnost imati utjecaja na Zemlju u vidu povremenih kraćih radiozamračenja na strani Zemlje okrenutoj prema Suncu, pojačane opasnosti od izloženosti zračenju za satelite i transpolarne letove te pojačane opasnosti za elektroenergetske sustave u polarnim područjima uslijed geomagnetske aktivnosti. Također je izgledna aktivnost polarne svjetlosti u polarnim područjima, tumači naša sugovornica.

Najveći bljesak u 25. ciklusu

Znanstvenici ističu da je ovo što se događa podsjetnik da je Sunce u fazi jačanja solarnih aktivnosti u 25. ciklusu koji bi kulminaciju trebao dostići krajem 2024. ili početkom 2025. godine. Svaki ciklus traje oko 11 godina, a počeli su se sustavno pratiti 1775. godine. To znači da nas prava uzbuđenja sa sunčevim bljeskovima i koroninim izbačajima tek očekuju.

"Siguran sam da ćemo vidjeti veća aktivna područja tijekom sljedećih nekoliko godina", rekao je solarni fizičar Dean Pesnell iz NASA-inog Centra za svemirske letove Goddard u e-poruci za Live Science.

"Aktivna područja 2993 i 2994 su srednje veličine i ne predstavljaju ono najbolje što 25. solarni ciklus može stvoriti", dodao je.

Energija iz aktivnih područja na Suncu može se osloboditi na dva načina - kao zračenje (sunčevi bljeskovi) te kao koronini izbačaji (CME), koji su supervruće kugle plazme.

Koronini izbačaji mogu uzrokovati prekrasne aurore, no također mogu predstavljati opasnost za električne mreže, satelite, komunikacijske mreže te eventualno čak za astronaute koji se nalaze izvan zaštite Zemljinog magnetskog polja. 

Čini se da je masivni Sunčev bljesak klase X1.1 otkriven u nedjelju upravo iz AR2993-94. Stranica EarthSky javlja da je u nedjelju 17. travnja otkriven masivni Sunčev bljesak klase X1.1 koji je potekao iz aktivnog područja sunčevih pjega koje se tada još uvijek nalazilo iza horizonta.

Snažno zamračenje na radio frekvencijama ispod 30 MHz

Centar za predviđanje svemirskog vremena Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA) izvijestio je da je puls rendgenskih zraka tog bljeska izazvao snažno zamračenje na radio frekvencijama ispod 30 MHz diljem jugoistočne Azije i Australije.

Znanstvenici su 20. travnja zabilježili još jedan bljesak iz najviše kategorije X. On je kategoriziran kao X2.25, a potekao je iz aktivnog područja AR2992 koje je upravo nestalo iza jugozapadnog ruba Sunca. To je najveći bljesak u 25. solarnom ciklusu do sada, a isto područje je četiri sata ranije proizvelo nešto slabiji bljesak M7.3.

Budući da su baklje X2.25 i M7.3 bile djelomično blokirane suncem, zapravo su bile veće od onoga što se moglo izmjeriti na Zemlji. Oba događaja izazvala su radiozamračenja u Aziji. Baklja M je na NOAA-inoj ljestvici rangirana kao događaj klase R1, a baklja X kao R3.

Znanstvenici dijele sunčeve bljeskove u pet klasa, od kojih je svaka 10 puta snažnija od prethodne - A, B, C, M i X. Svaka kategorija ima devet podskupina; a najsnažniji bljeskovi klase X mogu imati snagu 10-ak puta veću od bljeska X1. U teoriji ne postoji ograničenje koliko velike mogu biti baklje iz klase X, a najsnažnije, zabilježene 2003. godine, klasificirane su kao X28.

Stižu sve jače solarne oluje

Jan Janssens, stručnjak za komunikacije u Solar-Terrestrial Center of Excellence u Bruxellesu, rekao je za Live Science da je Sunce već bilo vrlo aktivno tijekom posljednjih nekoliko tjedana te da se ne očekuje da će uskoro postati manje aktivno.

Prošlog tjedna Zemlja je za dlaku izbjegla izbačaj solarne plazme povezan s jednom ranijom skupinom sunčevih pjega.

"Ova situacija je tipična u ovoj fazi solarnog ciklusa", rekao je Janssens. "Kako solarni ciklus ide prema svom maksimumu, javljaju se sve složenije regije sunčevih pjega koje mogu proizvesti sunčeve bljeskove", dodao je.

Mjerenja pokazuju da je trenutna razina sunčeve aktivnosti otprilike ista kao što je bila tijekom posljednjeg solarnog ciklusa te nešto niža nego što je bila u ovo vrijeme tijekom dva ciklusa solarne aktivnosti prije toga.

Mogu osloboditi enormnu energiju

Sunčevi bljeskovi su velike eksplozije koje nastaju u Sunčevoj atmosferi, a osobito snažne mogu osloboditi oko 1/6 ukupne energije koju u jednoj sekundi emitira Sunce.

Sunčevi bljeskovi utječu na sve slojeve Sunčeve atmosfere, zagrijavaju plazmu do 10 milijuna stupnjeva Kelvina i ubrzavaju elektrone, protone i teške ione skoro do brzine svjetlosti. Stvara se elektromagnetsko zračenje na svim valnim duljinama, od radiovalova do gama-čestica. Većina Sunčevih bljeskova javlja se u aktivnim područjima oko Sunčevih pjega, gdje snažno magnetsko polje prolazi fotosferu i povezuje se s koronom.

"Bljeskovi su iznenadni - traju minutu do desetak minuta, a nastaju oslobađanjem magnetske energije iz korone. Često su povezani s erupcijom plazme iz Sunčeve korone, tzv. koroninim izbačajima", tumači Dumbović.

X-zrake i UV zračenje koje emitiraju Sunčevi bljeskovi mogu utjecati na Zemljinu ionosferu i ometati veliki opseg radio komunikacija. Direktne emisije Sunčevih bljeskova na decimetarskim valnim duljinama mogu ometati rad radara i ostalih uređaja koji rade na tim frekvencijama.

Jake solarne oluje su prijetnja suvremenoj civilizaciji

Najveća solarna oluja poznata čovječanstvu, nazvana Carringtonov događaj, dogodila se 1859. Ona je uništila telegrafske mreže u SAD-u, neke djelatnike telegrafa udarila je struja, a polarna svjetlost bila je vidljiva sve do Srednje Amerike.

Godine 1989. u Quebecu geomagnetska oluja uzrokovala je izbacivanje šest milijuna ljudi iz električne mreže na devet sati, a polarna svjetlost vidjela se sve do Teksasa.

Suvremena sofisticirana tehnologija kojom se danas koristimo posebno je osjetljiva na solarne oluje jer one mogu uzrokovati oštećenja na električnim mrežama, komunikacijskim satelitima, radarima i drugim uređajima. Kada bi se danas dogodila oluja slične snage kao u Carringtonovom događaju, prouzročila bi velike nestanke struje i štete koje bi se računale u bilijunima dolara.

NASA-ini znanstvenici objavili su 2012. da je Sunčeva oluja, koja tada nije bila usmjerena prema Zemlji, bila najmoćnija u posljednjih 150 godina te da bi, da nije promašila Zemlju, suvremenu civilizaciju vratila u 18. stoljeće.

Nedavna umjerena geomagnetska oluja, koja se dogodila u veljači 2022., izbacila je 40 satelita projekta Starlink Elona Muska na Zemlju, a znanstvenici su upozorili da bi još veća mogla imati potencijal da ozbiljno ugrozi internet diljem svijeta.