U PROTEKLIH nekoliko godina strani radnici postali su neizostavan dio našeg društva. Njihov broj neprekidno raste, a trenutačno ih je najviše iz BiH i Nepala. Slijede oni iz Srbije, Indije i Makedonije.

Neke grane našeg gospodarstva, poput graditeljstva te ugostiteljstva i turizma, bez stranih radnika već bi vjerojatno bile na koljenima. Nekima od njih Hrvatska je tek usputna postaja, dok drugi žele u našoj zemlji graditi svoju i budućnost svojih obitelji.

Večeras je na HRT-u o tome govorio dr. sc. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.

Više od 171 tisuće dozvola je izdano za ovu godinu za boravak i rad stranih radnika. Nisu sve iskorištene. Oko 120 tisuća stranih radnika u ovom trenutku iz trećih zemalja boravi u Hrvatskoj. Oko 10 tisuća je iz zemalja Europske unije. 

Ako pogledamo podatke za 2021., kada su bile 82 tisuće dozvola - u tri godine više od 100 tisuća dozvola je više. 

Na pitanje hoće li se takvi trendovi nastaviti Bejaković odgovara kako je "teško govoriti o budućnosti, ali vjerojatno neće". 

Bejaković: Značajan dio hrvatskog stanovništva vraća se iz svijeta

"Zato što se značajan dio hrvatskog stanovništva vraća iz svijeta. Hrvatska ipak ostvaruje zavidne stope gospodarskog rasta u zadnjih nekoliko godina. Plaće su porasle i na neki način kriza u zapadnoj Europi, prije svega u Njemačkoj i Italiji, reflektira se i na to da se naši radnici lakše vraćaju u Hrvatsku", kazao je.

Dodaje da je govoriti o budućnosti teško i nezahvalno, ali i dalje budu postojali značajni kadrovski deficiti u turizmu, ugostiteljstvu i graditeljstvu, onda će trebati i dalje strani radnici. 

Kazao je i da je Hrvatska često samo "odskočna daska" za te radnike jer mnogi odlaze dalje u zapadnu Europu, no neki od njih i ostaju.

"Mi im trebamo pomoći kao dobri domaćini da se snađu, ali i koristiti njihove sugrađane koji znaju jezik tako da bi taj dolazak u Hrvatsku bio što lakši", rekao je.

"Ne treba vratiti kvote za strane radnike. Sadašnji sustav je dobar"

"Dobro je da se upozorava na probleme koji postoje kod zakona, da se ne stvori slika da su, ako donesemo zakon, sve aktivnosti završene. Najlakše je donijeti zakon, trebamo provesti i poštivati taj zakon, što je jako zahtjevno i svi mi kao građani Hrvatske trebamo pomoći u provođenju zakona i pomoći u dolasku tih stranih radnika", kazao je.

U saboru u raspravi o izmjenama Zakona o strancima dio oporbenih zastupnika je zagovarao vraćanje kvota za strane radnike. Bejaković nije za to.

"Sadašnji sustav je dobar. Trebamo, naravno, težiti tome da štitimo i domaće tržište rada, ali i da štitimo te radnike. Ako se taj sustav značajno iskomplicira, ako postane skup i dugotrajan, onda će doći do toga da će strani radnici dolaziti manje u Hrvatsku. Oni su itekako značajni u gospodarstvu i turizmu. Ako tih radnika nema, onda je hrvatsko gospodarstvo u velikim teškoćama, zaključio je.

U drvnoj industriji strani radnici su česti. Dok je nekima Hrvatska samo prolazna stanica, drugi je biraju za svoj novi dom. 

"Prva grupa, koju smo doveli 2019. godine, od 30-ak stranih radnika, četvero ih već ima obitelj tu. Praktički su doveli cijele obitelji, dio supruga je tu i rodile su djecu, zainteresirani su ljudi da tu nađu budućnost. Ne samo s poslovne strane nego s obiteljske i poslovne, jer je tu bolja situacija nego u njihovim zemljama", pojašnjava Nikola Požgaj iz Požgaj grupe.