Economist potvrdio: Hrvatska demokracija je gora od poljske i mađarske
UGLEDNI britanski časopis The Economist objavio je svoj godišnji Democracy Index (Indeks demokracije), rang-listu 167 zemalja s obzirom na stanje demokracije u njima.
A prema ovom indeksu, Hrvatska stoji sve gore. Naša zemlja, naime, na njemu nazaduje još od 2016. - kada je SDP-ovog Zorana Milanovića na mjestu premijera zamijenio Tihomir Orešković na čelu koalicijske HDZ-Most vlade.
Štoviše, Hrvatska - sada s Andrejem Plenkovićem na čelu HDZ-ove vlade - stoji najgore od početka vođenja ovog indeksa 2006. Dok je lani bila na 58. mjestu sa 6,63 (od maksimalnih 10 bodova), sada je na 60. mjestu sa 6,57 bodova. Kao i dosad, svrstani smo u kategoriju "demokracije s greškom" (eng. flawed democracy).
>> Rat hrvatskog pravosuđa protiv istine
Hrvatska gora od Mađarske i Poljske, građanske slobode sve ugroženije
Posebno je alarmantno što Hrvatska stoji gore i od problematičnih zemalja članica Europske unije koje analitičari često opisuju kao "neliberalne demokracije", Mađarske i Poljske. Mađarska je sad na 57. mjestu, a Poljska na 54.
A samo tri mjesta ispod Hrvatske je i Srbija sa 6,41 bodova, zemlja koja je još vrlo daleko od članstva u EU.
Indeks demokracije koji izrađuje Economist Intelligence Unit analizira i boduje, odnosno rangira zemlje prema 60 indikatora koji su podijeljeni u pet širokih kategorija: izborni proces i pluralizam, funkcioniranje vlade, politička participacija, demokratska politička kultura i građanske slobode.
>> News Bar mora platiti neonacistu Bujancu odštetu zbog satire
>> HRT tuži vlastite zaposlenike
>> Vasi Brkiću moraju platiti 15.000 kuna jer su napisali da je prepisivač
>> Riječki suci osudili Index jer je objavio članak agencije Hina o Liniću
Glavni razlog degradacije Hrvatske je sve lošije stanje građanskih sloboda, što nije nimalo čudno s obzirom na recentne skandalozne presude zbog satiričnog članka o neonacistu osuđenom zbog plaćanja kurve kokainom, Velimiru Bujancu, članka u kojem se spominje potvrđeno prepisivanje diplomskog rada od strane potpredsjednika sabora Milijana Vase Brkića, pa i zbog članka preuzetog s državne novinske agencije o bivšem ministru financija Slavku Liniću koji je objavio Index.
Naravno, sve je primjere udara na slobodu govora i druge građanske slobode u tijeku prošle godine teško i nabrojati.
Nordijske zemlje na vrhu, Sjeverna Koreja i Sirija na dnu, Amerika zbog Trumpa izgubila status "pune demokracije"
Inače, na samom vrhu Economistove ljestvice su, kao i dosad, nordijske zemlje: Norveška na prvom mjestu s 9,87 bodova, Island na drugom s 9,58 i Švedska na trećem s 9,39. Slijedi ih Novi Zeland na četvrtom mjestu s 9,26 bodova i još jedna skandinavska zemlja, Danska, na petom mjestu, s 9,22 boda.
S druge strane, nije iznenađenje da je na neslavnom posljednjem mjestu Sjeverna Koreja sa samo 1,08 bodova, dok je na predzadnjem - jednako očekivano - Sirija s 1,43 bodova.
Kao što sam Economist navodi, njihov indeks je stroži od sličnih lista drugih organizacija. Prema njemu, samo 4,5 % ljudi na svijetu živi u zemljama kategoriziranima kao "puna demokracija". Znakovito je da je lani čak i SAD zbog politike Donalda Trumpa prvi put na Indeksu demokracije izgubio status "pune demokracije".
>> Amerika postala "demokracija s greškom", potvrđuje Economist - ali Trump je posljedica, ne uzrok
U svijetu sve više neliberalnog populizma, ali i sve jača politička participacija
Ipak, ukupni globalni broj bodova ostao je stabilan u 2018. - preciznije rečeno, prvi je put prestao padati u tri godine. Samo 42 zemlje doživjele su pad, u usporedbi s njih čak 87 u 2017. U isto vrijeme, njih 48 doživjelo je napredak.
Osvrćući se na trend posljednjih nekoliko godina, Economist zaključuje da su prijetnje demokraciji postale još očitije: populisti s autokratskim tendencijama osvojili su vlast u Brazilu, Meksiku i na Filipinima te potkopali demokratske institucije u Poljskoj, Mađarskoj i Turskoj, kineski predsjednik učvrstio je vlast i pripremio teren za doživotnu vladavinu, a Bliski istok tone u još veću tiraniju nakon propasti Arapskog proljeća.
No u isto vrijeme, postoje razlozi za optimizam. Politička participacija se lani popravila više nego ijedna druga mjera na Economistovom indeksu demokracije, a posebno je zamjetan rast participacije žena. Unatoč svom razočaranju i bijesu - ili baš zbog njega - glasači u zemljama poput SAD-a izlaze na izbore u sve većem broju.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati