DW: Što o incidentima u Hrvatskoj kažu u Srbiji?
AKO ODNOSI Srbije i Hrvatske nisu na naslovnicama, to je vjerojatno samo zato što obje zemlje imaju svoje unutarnje probleme pa se često i zaboravi na dežurne neprijatelje u susjedstvu. No neugodni događaji u kratkom vremenskom razdoblju, i to u tri hrvatska grada, ponovno su širom otvorili temu ustaštva i odnosa hrvatske države prema srpskoj manjini, piše DW.
Treba ipak reći da su, možda pod pritiskom domaćih napetosti, srpski dužnosnici nekako ostali po strani kada je riječ o reakcijama na te događaje. Srpsko Ministarstvo vanjskih poslova je, doduše, uputilo prosvjednu notu hrvatskom Ministarstvu, ali ilustrativan je i primjer reakcije srpskog predsjednika Aleksandra Vučića.
Komentirajući incidente, i ovoga je puta sebe stavio u središte događaja, rekavši da su "incidenti u Hrvatskoj rezultat medijske kampanje protiv mene i Srbije". Dodao je i "da smo na to ovdje navikli, ali da zbog toga velike probleme imaju Srbi u Hrvatskoj".
"Kulminacija je bio Thompsonov koncert"
Nešto oštriji tonovi mogli su se čuti u režimskim tabloidima, a oglasila su se i udruženja Srba iz regije, kao i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov. Predsjednik Saveza Srba iz regije Miodrag Linta ocijenio je da "hrvatska policija štiti ustaše i da hrvatska vlada vodi politiku rehabilitacije i normalizacije ustaštva".
Tomislav Žigmanov smatra da "događaji usmjereni protiv Srba u Hrvatskoj potiču atmosferu netrpeljivosti". Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada, smatra da je nakon stvaranja koalicije HDZ-a i Domovinskog pokreta "duh pušten iz boce i da ga je sada teško vratiti".
"Kulminacija je bio Thompsonov koncert, kada su izostale snažnije reakcije na ustaške pozdrave, i to je sada legitimizirano. Nakon toga se moglo očekivati ovo što se sada događa i to unosi ozbiljan strah u srpsku manjinu.
"Vučić ne podnosi Pupovca"
Nje je malo ostalo, ali kao da netko hoće i to malo otjerati iz Hrvatske. To je jedna sramota i za hrvatsku vladu i premijera Plenkovića, jer imamo jedan trend koji je vrlo zabrinjavajući", upozorava sugovornik DW-a.
Postoji i teza koja se već dugo provlači u srpskoj javnosti, da kad god je Vučiću teško, HDZ izazove neki međunacionalni incident, koji mu na neki način pomaže da se ponovno predstavi kao zaštitnik Srba u regiji.
Popov smatra da "Vučić ne mari mnogo za sudbinu Srba, njegov je problem više Milorad Pupovac, kojeg ne podnosi, jer za razliku od drugih predstavnika Srba nije pod izravnim utjecajem Beograda".
"Ovo je veliki problem za Hrvatsku"
"Imamo tu dvije bratske stranke (SNS i SPS,), čiji su članovi bili vodeći kadrovi i tijekom rata, osobito osobno Vučić i Dačić u Srbiji. Nije čudno da se na taj način pomažu, ali ipak treba reći da je ovo veliki problem za Hrvatsku, jer je otišlo predaleko, i to donekle nadilazi srpsko-hrvatske odnose u cjelini", naglašava Popov za DW.
Činjenica da režimski tabloidi zapravo prednjače po broju i oštrini reakcija, za njega znači da su oni "spremni reći ono što javno ne bi željeli reći ni Vučić niti njegovi suradnici".
Osim toga, dodatnu težinu nesumnjivo ozbiljnim incidentima u Hrvatskoj, kao i benevolentnom stavu hrvatske vlade prema tome, daju i unutarnje prilike u Srbiji. Ako se lošem tretmanu srpske manjine u Hrvatskoj pridodaju i optužbe protiv pobunjenih studenata i građana u Srbiji da su "ustaše", cijela stvar postaje još bizarnija i složenija.
"Kad se Plenković i Vučić nađu zajedno, oni se vrlo dobro razumiju"
"To nas onda dalje dovodi do toga da se u Srbiji svi Hrvati vide kao ustaše. I tu se moramo prisjetiti da su kao prvi sudionici obojene revolucije označeni pripadnici hrvatskih tajnih službi, da je bilo protjerivanja hrvatskih državljana ili zabrane ulaska pojedinim aktivistima i novinarima.
Sve to zajedno jedno je zidanje krize, ali kad se Plenković i Vučić nađu zajedno, oni se vrlo dobro razumiju", ističe Popov. Kada je riječ o odnosima Srbije i Hrvatske, naš sugovornik kaže da sada "imamo jedan stabilan hladni mir, u kojem se čak mogu pronaći i neki pozitivni događaji, ali sve to, nažalost, kratko traje".
"Političarima smeta kada se mimo njih ostvaruje neka suradnja"
"Nije ovdje problem u nekim pojedinačnim događajima, nego u samom procesu. Umjesto da imamo češće susrete na vrhu, imamo čitav popis neriješenih problema između Srbije i Hrvatske", napominje Popov. "Radili smo i na jednom indeksu suradnje u regiji, koji je pokazao da stvari na političkoj razini između dviju zemalja ne stoje dobro, ali je, nasreću, situacija na razini društava nešto drugačija.
Zato ovi incidenti sada pokazuju da političarima smeta kada se mimo njih ostvaruje neka suradnja, ovoga puta na kulturnom planu, jer oni moraju baš sve kontrolirati", zaključuje Aleksandar Popov iz novosadskog Centra za regionalizam.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati