OKTOBARSKA revolucija, poznata i kao Boljševička revolucija ili Velika listopadska socijalistička revolucija, dogodila se 7. studenoga 1917. po gregorijanskom kalendaru, odnosno 25. listopada po julijanskom koji je tada bio u uporabi u Rusiji, u Petrogradu.

Taj dan označio je kraj privremene vlade (nastale nakon raspada Ruskog carstva u veljači iste godine) i rođenje prvog socijalističkog društva u povijesti. Pod vodstvom Vladimira Iljiča Lenjina i Leona Trockog, boljševici su u manje od 48 sati zauzeli sve ključne točke grada, svrgnuli Privremenu vladu Aleksandra Kerenskog i proglasili vlast sovjeta.

Taj događaj, koji je trajao kraće od dva dana, promijenio je tijek cijelog 20. stoljeća, doveo do krvavog Građanskog rata, stvaranja Sovjetskog Saveza 1922. i inspirirao komunističke pokrete od Kine do Kube.

Rusija na koljenima: Pozadina revolucije

Rusija je u Prvi svjetski rat ušla 1914. puna očekivanja, ali je tri godine kasnije bila na koljenima. Više od šest milijuna mrtvih, ranjenih i zarobljenih, glad u gradovima, inflacija od 300 posto i car Nikola II. koji je osobno preuzeo zapovjedništvo nad vojskom doveli su do potpunog sloma.

U veljači 1917. izbili su štrajkovi u Petrogradu, vojnici su se pridružili prosvjednicima, car je abdicirao 2. ožujka, a vlast je preuzela Privremena vlada sastavljena od liberala i umjerenih socijalista. Međutim, ona je odbila izaći iz rata i odgodila agrarnu reformu, što je samo produbilo krizu.

U isto vrijeme, sovjeti, radnička, seljačka i vojnička vijeća, stjecali su stvarnu moć na terenu. Boljševici, radikalno krilo Ruske socijaldemokratske radničke partije, pod Lenjinom koji se vratio iz Švicarske u zapečaćenom vlaku uz njemačku pomoć, objavili su Travanjske teze: svu vlast sovjetima, mir, zemlja seljacima, tvornice radnicima. Do ljeta su imali 240.000 članova, a u Petrogradu i Moskvi kontrolirali većinu sovjeta.

Priprema revolucije

Nakon neuspjelog pokušaja u srpnju, Lenjin je pobjegao u Finsku, a Trocki je uhićen. Privremena vlada pokušala je očvrsnuti vlast slanjem generala Kornilova na Petrograd, ali su radnici i vojnici, uključujući boljševike, zaustavili puč. To je radikaliziralo mase.

U rujnu boljševici osvajaju većinu u Petrogradskom sovjetu, Trocki postaje predsjednik. Lenjin se 10. listopada tajno vraća i na sastanku Centralnog komiteta izglasava oružani ustanak s 10 glasova za i 2 protiv.

Vojno-revolucionarni komitet pod Trockim preuzima petrogradski garnizon. Kerenski pokušava zatvoriti boljševičke novine, što postaje okidač. U noći s 6. na 7. studenoga Crveni gardisti zauzimaju pošte, telegraf, mostove i željezničke stanice.

U 3:30 krstarica Aurora usidrena na Nevi dobiva naredbu da otvori paljbu ako Zimski dvorac ne padne. U 21:40 ispaljuje prazan hitac kao signal. Do ponoći zauzeti su telefonska centrala, Državna banka i električna centrala.

Pad Zimskog dvorca i nova vlast

Zimski dvorac, posljednje uporište Privremene vlade, čuva oko 500 kadeta, ženski bataljun i nekoliko kozaka. Oko 20.000 crvenih gardista, mornara i vojnika ulazi kroz nečuvane prolaze. U 2:10 ministri su uhićeni u Maloj blagovaonici.

Kerenski je pobjegao dan ranije u američkom automobilu s ambasadorskom zastavom. John Reed opisao je scenu: "Ulazili smo kroz ogromna vrata - nitko nas nije zaustavio. Hodnici puni vojnika, radnika, mornara... Ministri blijedi, ukočeni... Jedan po jedan predavali su oružje."

U 2:30 sati 8. studenoga Drugi sveruski kongres sovjeta u Smolnom proglašava vlast sovjeta. Lenjin čita Dekret o miru i Dekret o zemlji. Osniva se Sovnarkom, prva socijalistička vlada s Lenjinom na čelu. Do kraja 1917. boljševici preuzimaju Moskvu nakon tjedan dana borbi, Kijev, Baku i većinu velikih gradova.

Posljedice revolucije

Reakcija je bila strašna. Bijeli (simpatizeri dinastije) pokreću Građanski rat 1918.-1922. Brest-Litovskim mirom 1918. Rusija gubi Poljsku, Ukrajinu, Finsku i Baltik - trećinu stanovništva i polovicu industrije. Crvena armija pod Trockim pobjeđuje 1920.-1921. Godine 1922. nastaje SSSR.

Oktobarska revolucija bila je prva uspješna socijalistička revolucija u povijesti, inspiracija za Kinu, Kubu, Vijetnam, Angolu. Istovremeno je početak totalitarnog terora koji je, prema Crnoj knjizi komunizma, odnio 100 milijuna života diljem svijeta. Nakon Drugog svjetskog rata, svijet će se podijeliti na dva bloka, a Hladni rat oblikovat će drugu polovicu 20. stoljeća. Posljedice ovih događaja snažno se osjećaju do današnjih dana.

Danas u Rusiji 7. studenoga više nije državni praznik, ukinut 2005.