index.hr index.hr

Dupin - jedina stalna "domaća" vrsta sisavaca u Jadranu

22:29, 25. studenoga 2004.
NESTAŠNI dupin koji se danas nasukao u plićaku kod Stobreča, a spašen je uz pomoć ribara i ronilaca, jedan je od oko 250 dobrih dupina jedinih stalnih morskih sisavaca u Jadranskom moru.

Sredozemna medvjedica nažalost više ne postoji u Jadranu; zadnje su viđene 1992. pokraj Paga i 1993. uz Palagružu, kaže su u izvješću devet stručnjaka zagrebačkog Veterinarskog i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.

U zadnjih šest godina broj dobrih dupina je stabilan i oni su rasprostranjeni po svim područjima hrvatskog dijela Jadranskog mora.

Tvrdnje o brojnosti temelje se na stalnim promatranjima koja uključuju i dva do sada obavljena jednodnevna letenja malim zrakoplovima na visini od 200 metara iznad hrvatskog dijela Jadrana.

No, sustavno prikupljanje i bilježenje pojava morskih sisavaca u Hrvatskoj počelo je osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Od 1990. pregledane su sve lešine kitova, njih 120, te je uzet cijeli niz podataka, uključujući i 20 vanjskih mjera.

Pored tih, u Jadranu se povremeno pojave kitovi: veliki sjeverni kit, patuljasti kit, crni ledeni kit (svi iz podreda kitova usana, koji imaju rožnate ploče na gornjoj čeljusti pomoću kojih procjeđuju vodu te se hrane planktonskim organizmima), te obični dupin, glavati dupin, sjeverna kljunasta ulješura, crni dupin, plavobijeli dupin, glavata ulješura i krupnozubni dupin (svi iz podreda kitova zubana, koji imaju zube za lovljenje riba, glavonošaca, rakova i sl.).

Hrvatski stručnjaci redovito promatraju dupine i, budući da su to jako znatiželjne životinje, preporučuju ljubiteljima da im se ne približavaju na bliže od 60 metara, da ih ne hrane i ne prave u njihovoj blizini nikakve nagle pokrete.

Tim više što je dobri dupin vjerojatno najpoznatija i jedna od najrasprostranjenijih vrsta u skupini dupina, ali kojoj pripada i orka ili kit ubojica, kažu stručnjaci.

Dupini kote žive mlade, a ženke imaju mliječne žlijezde za dojenje mladunčeta. Odrasli dupini u Jadranu dosežu najveću dužinu od oko 3 metra.

Općenito, težina im se može kretati između 100 i 500 kg. Za razliku od riba, dupini udišu zrak te moraju izlaziti na površinu svakih nekoliko minuta da bi udahnuli.

Zbog svoje znatiželje ponekad se zapleću u mreže, pogotovo stajaćice, što je čest uzrok njihove prerane smrti.

Dobri dupini nastanjuju gotovo sva mora i oceane diljem svijeta. U Sredozemlju trenutačni im se broj procjenjuje na manje od 10.000 jedinki.


Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Želite li Index bez oglasa?

Brže učitavanje članaka, bez ometanja dok čitate.
10 eura mjesečno.

Učitavanje komentara