DRŽAVNA imovina u BiH ponovo je otvorila Pandorinu kutiju podjela. Problem star 20 godina pokušala su kroz Predsjedništvo BiH progurati dva člana, ali je treći bio protiv. Bonske ovlasti bi opet mogle biti aktivirane, piše Deutsche Welle.

Višegodišnje zastoje i politička mrcvarenja oko državne imovine u jednom trenutku je pokušao presjeći Ustavni sud Bosne i Hercegovine, proglasivši svu imovinu vlasništvom države, titulara i nasljednice bivše Republike BiH. Međutim, nekoliko godina nakon te odluke politička situacija u zemlji je još gora, a svi pomaci na papiru, poput otvaranja pregovora s EU, rezultat su prije svega geopolitičkih odnosa i straha od rastućeg utjecaja drugih sila na Bosnu i Hercegovinu.

Posljednji pokušaj da se raspetlja klupko državne imovine je usvajanje Prijedloga zakona o državnoj imovini, ovoga puta u Predsjedništvu BiH. Zakon su podržali bošnjački i hrvatski član Predsjedništva Denis Bećirović i Željko Komšić, dok je srpska članica Željka Cvijanović bila protiv. Za nju je pitanje državne imovine crvena linija.

Srpsko-hrvatski odgovor

"Ovo nije pitanje koje je u nadležnosti Predsjedništva, a o njemu neće raspravljati ni parlament", rekla je Cvijanović i navela da je jasno propisano što je nadležnost Predsjedništva, počevši od vanjske politike pa do obrane, ali da to sigurno nisu državna imovina i predlaganje zakona iz ove oblasti.

Osnova zakona je nastala na platformi radne grupe OHR-a za državnu imovinu, što je također neprihvatljivo za srpski politički korpus.

"Oni (Bećirović i Komšić) nisu uopće ovlašteni predlagači u skladu s Poslovnikom doma Parlamentarne skupštine BiH ni po Ustavu i zbog toga uopće neće biti razmatran ovaj zakon", rekao je zamjenik predsjedavajućeg parlamenta BiH Marinko Čavara (HDZ BiH), ističući da pitanje državne imovine jest problem koji treba riješiti jer su mnoge investicije zbog ovog blokirane.

S druge strane, Bećirović kaže da BiH ima pravo na ovaj zakon, a mišljenje crpi iz presude Ustavnog suda BiH u kojoj se daje mogućnost reguliranja pitanja državne imovine čiji je BiH titular.

"Država Bosna i Hercegovina nasljednik je državne imovine Socijalističke, odnosno Republike Bosne i Hercegovine, te imovine koja je pripadala bivšoj SFRJ", rekao je Bećirović.

Činjenica je da je Ustavni sud u nekima od ranijih presuda indirektno podržao prijedloge koje je usvojilo Predsjedništvo BiH, poput Zakona o državnoj graničnoj službi, ali je u Ustavu BiH jasno definirana nadležnost Predsjedništva BiH, koje se bavi vanjskom politikom, imenovanjem veleposlanika, međunarodnim ugovorima, izvršavanjem odluka Parlamenta BiH, ali ne i predlaganjem zakona jer bi pozivanje na ranije odluke značilo stavljanje Ustavnog suda BiH i iznad Ustava zemlje.

20 godina agonije

Priča o državnoj imovini počinje 2004. godine, kada je Vijeće za implementaciju mira u BiH naredilo domaćim vlastima da riješe pitanje imovine. Zbog neispunjavanja zahtjeva, a kako ne bi došlo do knjiženja imovine na niže razine vlasti, tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown nametnuo je Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom, čime je zatvorio ovu priču dok se ne postigne dogovor unutar BiH.

Sadašnja Bosna i Hercegovina nastavlja postojanje po međunarodnom pravu kao država, iz čega slijedi da je ona pravni nasljednik Socijalističke Republike BiH, ako se tumači Ustav. To znači da je imovinu koju je imala ta bivša republika trebalo rasporediti između države i nižih razina vlasti. Od vojne imovine postojala je ona perspektivna, odnosno ona koju je i dalje mogla koristiti država, poput recimo vojarni koje su bile još u funkciji, te neperspektivna, nad kojom je vlasništvo imala država, ali ju nije koristila i pripadala je lokalnoj zajednici i entitetima.

Vojna imovina i dogovori oko nje su praktički završeni s obzirom na to da se radilo o jednom od uvjeta za ispunjavanje Akcijskog plana za članstvo u NATO-u. Što se tiče državne imovine, pregovori su počeli 2012. godine unutar tadašnje vladajuće šestorke, ali do danas to pitanje nije riješeno.

Entitetske blokade

S druge strane, gledajući presude Ustavnog suda BiH, i to pitanje je završeno presudom iz 2022. godine kojom su poljoprivredno zemljište, šume i rijeke stavljeni u vlasništvo države, što ne prihvaćaju u Republici Srpskoj. Nekoliko zakona od tada do danas koji se odnose na državnu imovinu, koje je usvojila Narodna skupština RS-a kako bi definirala svoju imovinu, poništio je Ustavni sud BiH.

Što se tiče najnovijeg zakona, svjesni su i u Sarajevu da on ne može proći parlamentarnu proceduru, ali smatraju da je neophodan.

"U Zastupničkom domu moguće je napraviti neku parlamentarnu većinu, ali u Domu naroda nažalost ne, zbog blokade i stava svih predstavnika iz RS-a, a ne znam ni kako bi se HDZ postavio", rekao je Elmedin Konaković, prvi čovjek stranke Narod i pravda.

Prema Prijedlogu zakona o imovini koji je usvojen u Predsjedništvu, država BiH je vlasnik imovine i nositelj prava vlasništva na toj imovini. Entiteti i niže razine vlasti je mogu koristiti ili imati u vlasništvu ako im je potrebna za njihove nadležnosti, ali u onoj mjeri koju utvrdi Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. Zakon u suštini definira samo ono što je proisteklo iz odluka Ustavnog suda, što, kako poručuju iz Banje Luke, nikada neće biti prihvaćeno.

"Samo dejtonska Bosna i Hercegovina ima budućnost i nikakva druga. Ova minimizacija, ponižavanje, omalovažavanje Hrvata i Srba, pokušaj istjerivanja s ovih prostora, pokušaj onemogućavanja stava, mišljenja i poštovanja općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, ne vodi ničemu", kaže Sanja Vulić, zastupnica SNSD-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Samostalnost ako bude nametanja?

Njen stranački šef Milorad Dodik u više navrata je poručio da će, ako visoki predstavnik nametne zakon o državnoj imovini, što je pretpostavka nakon ovog već neuspjelog pokušaja redovne procedure, Republika Srpska odmah donijeti odluku o samostalnosti i da to "nitko neće moći spriječiti".

Iako ne može dobiti potrebnu suglasnost ni da bude uvršten na dnevni red Parlamenta BiH, usvajanje Zakona o državnoj imovini u Predsjedništvu BiH poklapa se s posjetom predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen Bosni i Hercegovini, ali i cijeloj regiji. Iako su najavljene opće teme razgovora o napretku BiH na putu k Europskoj uniji, prvenstveno o Planu rasta, izvjesno je da će jedna od tema biti pokušaj rješavanja pitanja državne imovine, kao i naredni koraci koji bi se mogli razvijati u tom pravcu.