INCIDENT s dronovima koji lete oko londonskog aerodroma Gatwick, zbog kojeg su otkazani letovi za više od sto tisuća putnika, još uvijek traje.

>> Dronovi već 19 sati lete oko aerodroma u Londonu, na terenu vojska i snajperisti

Aerodrom Gatwick još uvijek je zatvoren, a londonska policija poslala je na teren helikopter i snajperiste, ali još uvijek nije uspjela pronaći osobe koje upravljaju dronovima. 

Prvi dron primijećen je sinoć oko 21 sat po mjesnom vremenu, a drugi jutros u 11 sati. Iz aerodroma su priopćili da su piste još uvijek nedostupne zbog "kontinuiranih viđenja dronova". 

Naravno, ono što se britanska, ali i svjetska javnost sada pita jest - kako je moguće da dron izazove toliki kaos u zračnom prometu? I kakav točno rizik predstavljaju ovi sofisticirani leteći roboti? 

Što je dron?

Termin dron (eng. drone) neke prije svega asocira na zračne napade, ali u ovom kontekstu malo je vjerojatno da se radi o vojnim letjelicama, piše BBC. Golema većina bespilotnih letjelica zapravo su maleni kvadkopteri (eng. quadcopter), tako nazvani zbog četiri rotora koji ih drže u zraku, na daljinsko upravljanje i komercijalno dostupni.

Ove moderne naprave već su neko vrijeme prisutne u mainstreamu, a mogu koštati od manje od 50 eura do nekoliko tisuća eura. Koriste ih uglavnom fotografi, snimatelji i hobisti, ali sve više se upotrebljavaju i u industrijama kao što su građevinarstvo i maloprodaja. 

Kakvu štetu dron može napraviti avionu?

U listopadu prošle godine dogodio se prvi sudar drona i aviona, i to u Kanadi. Dron je udario u krilo aviona u letu, ali avion je bio samo lakše oštećen i uspio je sigurno sletjeti. 

Istraživanje štete koju dronovi mogu nanijeti avionima i drugim letjelicama s pilotima još uvijek je ograničeno, ali više institucija testiralo je različite scenarije sudara, a svaki je donio drukčije zaključke o posljedicama. 

Testovi koji su izvedeni na Sveučilištu Dayton u SAD-u simulirali su zračni sudar između drona koji je težak 1 kilogram i komercijalnog aviona koji je letio brzinom od 383 kilometara na sat. Dron je tom prilikom ozbiljno oštetio avionsko krilo.

Drugo istraživanje, koje je proveo Savez za sustavnu sigurnost bespilotnih zračnih sustava kroz istraživanje (ASSURE) u suradnji s američkom Saveznom avijacijskom upravom, sugeriralo je da dronovi mogu nanijeti teža oštećenja avionima nego ptice. Usto, njihove litijske baterije neće nužno eksplodirati pri sudaru, nego umjesto toga mogu ostati zaglavljene u avionu i izazvati rizik od požara. 

"Prijetnja koju dronovi predstavljaju za veće letjelice mala je, ali nezanemariva. Vjerojatnost sudara je mala, ali dron može biti usisan u turbinu. Dron teži od dva kilograma može i razbiti vjetrobransko staklo u kokpitu", ocijenio je za BBC Ravi Vaidyanatha, profesor robotike na Imperial Collegeu u Londonu.

"Dron izgleda prilično krhko, ali baterija je teška i ako usporedite dron s pticom, onda je potencijalno i opasniji ako prođe kroz motor ili trup aviona", smatra Martin Lanni, glavni direktor tvrtke za zračnu sigurnost Quantum Aviation.

Osim jednog potvrđenog sudara drona i aviona prošle godine, zabilježena su 92 slučaja kada je do takvog sudara zamalo došlo, prema britanskoj službi za zračnu sigurnost Airprox Board.

Kako se aerodromi mogu zaštititi?

U Velikoj Britaniji, prema novom zakonu koji je na snagu stupio u srpnju, ilegalno je dronom upravljati tako da leti unutar jednog kilometra od aerodroma, kao i na visini većoj od 120 metara. 

Međutim, stručnjaci upozoravaju da ta mjera može biti neučinkovita, budući da avion pri slijetanju, naravno, dolazi na visinu na kojoj se može naći i dron. A kriminalci i teroristi, ne treba posebno napominjati, ionako ne mare za zakonsku regulativu.

Doduše, u nekim zatvorima u koje se zabranjeni predmeti sve više krijumčare upravo dronovima, testirani su elektronski sustavi koji ometaju radijske signale kako dron ne bi mogao sletjeti.

Drugi sustav za ometanje dronova, sofisticiraniji ali skuplji, koristi radar, detektore radijskih frekvencija i kamere kako bi detektirao dronove u blizini, kao i njihovo polazište. 

"U idealnom svijetu možete razgovarati s osobom (koja upravlja dronom), ali da biste to napravili, morate znati odakle dolaze. Ono što želite je da ih možete oboriti s neba", naglašava Lanni, čija tvrtka proizvodi ovakve sustave za zaštitu. Njihov sustav, naime, može natjerati dron da prestane raditi.

Vodeća tvrtka za proizvodnju civilnih dronova, DJI, također se pozabavila ovim problemom i uvela sustave za "geo-ograđivanje" u svoje proizvode 2013. Ovaj sustav može spriječiti da dron leti na određenim lokacijama, a može i upozoriti operatera kad se dron približi zabranjenom području. 

Kako uhvatiti dron?

Ako ni ometanje ni geo-ograđivanje drona ne uspiju, ostaju nešto radikalnije metode za obaranje dronova. Francuske službe su tako nedavno demonstrirale hvatanje drona pomoću drugog drona opremljenog mrežom koju ispaljuje na metu i tako je obara. Nekoliko tvrtki, kao što su DroneDefence i OpenWorks Engineering, već nude takve "lovce na dronove".

Druga opcija su laseri koji mogu oboriti dron nekoliko trenutaka nakon što ga lociranju - tako da fiksiraju lasersku zraku na dron dovoljno dugo da ga sprže. 

A što god da se na kraju dogodi s dronovima koji su prouzročili kaos na Gatwicku, aerodromi će ubuduće morati ozbiljnije shvatiti ovaj rizik, smatra Iain Gray, pročelnik za avijaciju na Sveučilištu Cranfield. "Aerodromi su svjesni problema i žele usko surađivati s akademicima kako bi oblikovali tehnologiju koja je potrebna za budućnost", navodi Gray.