VLADIN predstavnik odbio je danas u Hrvatskom saboru oporbene amandmane na predloženi zakon o izbornim jedinicama - da se drugačije poslože neke izborne jedinice, smanji broj zastupnika koje biraju nacionalne manjine, a dijaspori omogući dopisno i elektroničko glasanje.

Domovinski pokret (DP) predložio je da se iz 7. izborne jedinice brišu gradovi Obrovac i Pag te općine Gračac, Jasenice, Kolan, Novigrad, Posedarje, Povljana, Ražanac, Starigrad i Vir, tumačeći da ni administrativno ni geografski nisu njen dio.

Vladin predstavnik Sanjin Rukavina odbio je taj amandman, kazavši da DP nije istodobno predložio da se ti gradovi i općine uvrste u neku drugu izbornu jedinicu, pa ako bi im amandman prošao, spomenute jedince 'ispale' bi iz zakona o izbornim jedinicama za izbor saborskih zastupnika.

Osim toga, dodao je, predloženi zakon uvažava jednaku težinu biračkog glasa u svakoj jedinici, čime se u potpunosti udovoljava uvjetima iz odluke Ustavnog suda, koji je u veljači ove godine ukinuo postojeći Zakon o izbornim jedinicama koji prestaje važiti 1. listopada ove godine. 

DP tražio dopisno i elektroničko glasanje za Hrvate izvan Hrvatske

Sličnom argumentacijom popratio je amandman Kluba IDS-a da gradovi Bakar i Novi Vinodolski ostanu u 7. izbornoj jedinici, da nema smisla prebacivati ih u 8. te da je nelogično da se Matulji iz 8. izborne jedinice prebacuju u 7.

Matulji jesu dio Primorsko-goranske županije, ali geografski pripadaju Istri, stoga nema ni jedan razlog da ih se iz 8. izborne jedinice prebaci u 7. jedinicu, naglasila je Katarina Nemet (IDS). Napomenula je i da Matulji imaju stanovnika koliko zajedno imaju Bakar i Novi Vinodolski, pa se ni matematički ne bi ništa postiglo tim prebacivanjima, što jasno govori da se radi o "nepotrebnoj izmjeni".

Nisu prošli ni DP-ovi amandmani da se hrvatskim državljanima, koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, a kojih je oko tri milijuna, omogući dopisno i elektroničko glasanje te da nacionalne manjine biraju pet, umjesto osam zastupnika, tj. da se broj njihovih zastupnika uskladi s udjelom manjinske populacije u sveukupnoj nacionalnoj strukturi.

Ta se pitanja ne uređuju predmetnim, nego drugim zakonima i Ustavom, odgovorio je Rukavina. I stručnoj i cjelokupnoj javnosti jasno je da predloženi zakon "prebijate" preko koljena i namećete Hrvatskoj, radi ostvarenja vaših interesa, poručio je Davor Dretar (DP) vladinu predstavniku.

Grad Zagreb u tri izborne jedinice

Iz vlade su više puta opetovali kako se kod određivanja granica izbornih jedinica u najvećoj mjeri vodilo računa o područjima županija te o zemljopisnim i prirodnim obilježjima države. Niti u jednoj jedinici odstupanja u broju birača nisu veća od -2.13% do +2.20%.

Četiri petine birača ostat će u jedinicama u kojima su i do sada glasali, dok će oko petina (22 posto) promijeniti izbornu jedinicu. Grad Zagreb, umjesto na postojeće četiri, podijeljen je u tri izborne jedinice.

Vladin predstavnik prihvatio je amandmane Kluba HDZ-a, a odbio sve oporbene amandmane na predložene izmjene i dopune zakona o porezu na dohodak, o lokalnim porezima te o porezu na dobit, koji su dio paketa porezne reforme.

Amandmanima Kluba HDZ-a na izmjene zakona o porezu na dohodak i na dobit i nadalje se predviđa da se neće oporezivati prihodi ostvareni bespovratnim novcem koji se isplaćuje iz europskih fondova i državnog proračuna za provedbu mjere trajne obustave ribolovne aktivnosti.

SDP tražio da se poveća iznos neoporezivog dijela dohotka

Amandmanima na izmjene zakona o porezu na dohodak i lokalnim porezima predviđeno je da te izmjene stupe na snagu danom njihove objave u Narodnim novinama, a ne 1. listopada 2023. godine, s tim da većina izmijenjenih odredbi stupa na snagu početkom iduće godine.

Izmjene zakona o porezu na dohodak i lokalnim porezima reguliraju i ukidanje prireza porezu na dohodak, uz davanje ovlasti predstavničkim tijelima gradova i općina da same propišu stopu poreza na dohodak (u rasponima koje propisuje sam zakon), a ta tijela to trebaju donijeti najkasnije do kraja studenoga tekuće godine, sa stupanjem na snagu 1. siječnja iduće godine.

Tako će i nove stope poreza na dohodak koje tek trebaju utvrditi predstavnička tijela lokalnih jedinica, kao i druge najvažnije promjene u sustavu poreza na dohodak, stupiti na snagu 1. siječnja 2024. godine. Među odbijenim amandmanima bio je i onaj SDP-ov da se iznos neoporezivog dijela dohotka poveća s 530 na 670 eura, umjesto na 560 eura, kako predlaže vlada.

Odbijajući taj amandman, povećavate porezni pritisak građanima, pokazujete da ne želite pomoći ljudima, već zamjenom prireza promjenjivim stopama poreza na dohodak, želite natjerati, prije svega velike gradove, da sljedećih mjeseci donose nove odluke zbog kojih ćete ih prozivati, rekao je Peđa Grbin (SDP).

"To pokazuje da cilj porezne reforme nije pomoć ljudima, nego napad na opoziciju", zaključio je. O odbijenim amandmanima još će odlučivati Hrvatski sabor koji će u četvrtak glasati i o navedenim zakonima.