Foto: Index, Screenshot: Fina

FINANCIJSKI izvještaj Hrvatskog društva skladatelja (HDS), odnosno ZAMP-a iz 2009. godine trebao bi biti prava poslastica za Ministarstvo financija. Osim činjenice da "vrte" gotovo milijardu kuna što je puno manje od "prijavljenih" gotovo sto milijuna kuna, sporne su i knjigovodstvene stavke iz izvještaja koje je u posjedu Indexa.

Kako doznajemo, prema izvješću Fini 2009. godine Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), odnosno njihova stručna služba ZAMP, na računima ima godišnji prihod od oročenja sredstava u iznosu od čak 4,3 milijuna kuna! To znači da ZAMP kao neprofitna organizacija samo od kamata na štednju, odnosno novca deponiranih u bankama, zarađuje više od 4 milijuna kuna!

> Ekskluzivno: ZAMP na računima "vrti" gotovo milijardu kuna!

Kad smo upitali koliko to zapravo ZAMP ima na računima na ime štednje te kod koje banke oročava svoja sredstva uslijedio je pravi šok kada smo dobili i odgovor. 

"HDS oročava gotovo sva sredstva koja za autore prikuplja u tijeku godine. Uobičajeno je kamata na oročenja vrlo niska, no 2009. godine banke su davale izuzetno visoku kamatu na kratkoročna oročenja (pa čak u jednom trenutku i više od 20 posto), što je vjerujemo provjerljivo u hrvatskim bankama", glasi službeni odgovor ZAMP-a.

No, o kojoj je banci ili štednoj ustanovi riječ  u ZAMP-u ne žele govoriti. U 2009. godini na koju se poziva ZAMP za kunsku oročenu štednju plaćalo se prosječno po 6,12 posto. Istina je kako je te godine kamata na oročenu štednju dosegla svoj povijesni maksimum, ali je on tada iznosio 11,83 posto što je gotovo dvostruko manje od 20 posto koliko tvrdi ZAMP. No, svi ti iznosi daleko su od objašnjena da je jedna banka davala kamate na štednju više od 20 posto.

Iznimno je bitno to što nismo dobili odgovor na pitanje koja je to banka pristala na kamatu veću od 20 posto, ako je prosječno te godine bilo 6,2 posto sa zabilježenim maksimumom od 11,8 posto. Stoga se postavlja opravdano pitanje gdje je zapravo završio taj novac i koga se zapravo kreditira. 

No, cijela priča oko poslovanja ZAMP-a Ministarstvo financija zapravo ne zanima previše. Još od ožujka ove godine čekamo odgovor na pitanje da se komentira nalaz Porezne uprave Ministarstva financija iz 2005. godine koja je tada utvrdila kako postoji osnovana sumnja da je Hrvatsko društvo skladatelja preko ZAMP-a suprotno zakonu prenijelo sve poslove kolektivnog ostvarivanja autorskih i srodnih prava na privatnu tvrtku Emporion, što je suprotno Zakonu o autorskim i srodnim pravima. Ministar Linić već pola godine o tome ne želi govoriti. ZAMP je, čini se, za predstavnike Vlade tabu tema.

Svojim članovima daju kredite veće od prosjeka

No, nije samo iznos od 4,3 milijuna kuna na ime kamata od štednje sumnjiv kod ZAMP-a. Naime, ova neprofitna organizacija godišnje ubire više od pola milijuna kuna, točnije 673.325 kuna, od kamata na zajmove koje ona daje svojim članovima, dok im prihodi od zateznih kamata na te zajmove iznose gotovo isto toliko 659.685 kuna.

Riječ je o zajmovima koje HDS daje svojim članovima, na čemu HDS ZAMP dodatno zaradi 1,2 milijuna kuna godišnje! Iako nam iz ZAMP-a nisu htjeli reći koja je kamata na kratkoročno posuđeni novac, doznajemo da je riječ o kamati od 10 posto. Podaci koje posjedujemo su za 2009. godinu, a tada su kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima s valutnom klauzulom prosječno bile malo veće od 7 posto, dok su se kamatne stope na istovrsne kredite stanovništvu bile oko 9 posto.

ZAMP je, čini se, tada nudio svojim članovima kredite odnosno pozajmice po stopama koje su bile veće od prosjeka prema izvještaju Hrvatske narodne banke.

Riječ je o tome da pojedini autori žele podignuti svoj novac za autorska prava i prije nego što započne službena raspodjela za prethodnu godinu.  Primjerice, obračun za 2011. godinu je negdje u lipnju, no novac se može uzeti i prije, primjerice u siječnju, ali po principu zajma. Može, ali uz 10 posto kamata!

U isto vrijeme od banaka, kako sami kažu, ubiru gotovo lihvarsku kamatu veću 20 posto. Naime, početkom 2009. godine lihvarska kamata iznosila je 22 posto a od lipnja 25 posto. Prema Zakonu o obveznim odnosima smatra se kako je lihvarska kamata ona koja je veća najmanje 8 posto od zakonske zatezne kamate. Zatezna kamata određuju se svako polugodište.