PISALI smo već da Dragan Kovačević, bivši predsjednik uprave JANAF-a dok čeka rasplet suđenja na Županijskom sudu u Zagrebu vrijeme krati pišući tužbe. Jednu je, kako smo nedavno javili, podnio zbog nezakonitog otkaza u JANAF-u, no nepravomoćno je izgubio spor.

Sada je pak uspio pokrenuti postupak protiv Hrvatske na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. U tužbi je tvrdio da mu hrvatske vlasti nezakonito blokiraju imovinu, i to u puno većem iznosu od onog, što je kao moguća nepripadna imovinska korist, naveden u optužnicama. Navodno mu je bilo blokirano i više nego što predviđa tzv. prošireno oduzimanje imovinske koristi.

Detalji Kovačevićeve tužbe

U tužbi je Kovačević opisao kako su hrvatski sudovi, ne bi li osigurali provedbu mogućeg oduzimanja nezakonite imovinske koristi, donijeli i periodično produljivali odluku o zamrzavanju njegove imovine. Pozivali su se, između ostalog, na članak 78. Kaznenog zakona Republike Hrvatske, koji predviđa prošireno oduzimanje, odnosno daje mogućnost da se kao imovinska korist pribavljena kaznenim djelom oduzme svaka imovina koja je neproporcionalna zakonitim prihodima optuženika.

Inače, Kovačević je bio uhićen prije punih pet godina, a sada navodi da je istražni sudac 25. ožujka 2022. donio odluku o produljenju zamrzavanja njegova bankovnog računa prije nego što je ranija odluka o produljenju postala pravomoćna.

Spor oko razmjernosti zamrzavanja imovine

Istodobno s postupkom u kojem je Kovačeviću bio zamrznut bankovni račun - i to u vezi s istim kaznenim postupkom protiv njega - domaći sudovi navodno su naložili i oduzimanje njegove preostale imovine. To je uključivalo nekretnine i udjele, kao i imovinu drugih osoba povezanih s njim te zamrzavanje ostalih njegovih bankovnih računa.

Kovačevićev zahtjev da se ta dva postupka oduzimanja imovine spoje, kao i da se mjera ograniči na imovinu u vrijednosti koja odgovara iznosu što ga je navodno pribavio kaznenim djelima, ostao je bez odgovora nadležnih tijela, stoji u njegovoj tužbi.

U međuvremenu je Visoki kazneni sud odlukom od 18. siječnja 2023. ukinuo odluku prvostupanjskog suda od 13. listopada 2022. kojom je na daljnje razdoblje bilo produljeno zamrzavanje Kovačevićeva bankovnog računa. Istaknuto je tada da niži sud nije utvrdio činjenice relevantne za ocjenu razmjernosti te mjere. Posebno je ukazano kako je trebalo uzeti u obzir vrijednost preostale Kovačevićeve imovine i imovine drugih osoba povezanih s njim, koja je već bila oduzeta u paralelnom postupku.

Europski sud traži očitovanje Hrvatske

Ovdje treba podsjetiti da je Dragan Kovačević dva puta uhićivan, a protiv njega se vodilo nekoliko postupaka. U međuvremenu su na zahtjev USKOK-a dva procesa spojena.

U tužbi protiv Hrvatske poziva se na članak 1. Protokola br. 1 uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima i temeljnim slobodama. Tvrdi kako domaći sudovi prilikom produljenja odluke o zamrzavanju njegova bankovnog računa nisu ocijenili odgovara li vrijednost zamrznute imovine mogućem zahtjevu za oduzimanje. Piše i da nisu bili ispunjeni procesni uvjeti za produljenje zamrzavanja njegova bankovnog računa odlukom od 25. ožujka 2022. jer prva odluka još nije bila potvrđena.

Europski sud za ljudska prava pokrenuo je postupak na temelju te tužbe i od Hrvatske zatražio očitovanje. Traži da odgovori je li zamrzavanje bankovnog računa Dragana Kovačevića u sklopu kaznenog postupka protiv njega predstavljalo zadiranje u njegovo mirno uživanje vlasništva kako to propisuje europski protokol.

"Ako jest, je li to zadiranje bilo zakonito? Konkretno, jesu li bili ispunjeni procesni uvjeti za produljenje odluke o zamrzavanju odlukom od 25. ožujka 2022.? U tom smislu stranke se pozivaju da dostave upućivanja na relevantne domaće propise i sudsku praksu, gdje je dostupno", stoji u odluci Europskog suda za ljudska prava.

Kada će biti donijeta presuda?

Osim toga, europski sud pita Hrvatsku i je li odluka o zamrzavanju bila nužna radi nadzora nad korištenjem imovine u skladu s općim interesom ili radi osiguranja plaćanja poreza, doprinosa ili kazni.

"Je li zadiranje u ovom slučaju nametnulo Draganu Kovačeviću prekomjerno individualno opterećenje? Konkretno, uzimajući u obzir oduzimanje njegove imovine i imovine trećih osoba povezanih s njim u dva paralelna postupka, jesu li domaći sudovi procijenili odgovara li ukupna vrijednost oduzete imovine mogućem zahtjevu za oduzimanje?", još su dva pitanja na koja će morati odgovoriti hrvatska zastupnica na Europskom sudu za ljudska prava Štefica Stažnik.

Nakon što razmotri argumente obje strane, sud će donijeti presudu.