IME KOJE je neopravdano zapostavljeno ovih dana u aferi s ilegalnim otpadom u Lici jer ono savjetnika iz Ličko-senjske županije Jerka Kostelca, koji je izdavao dozvole za odlaganje otpada u Gospiću i ostalim mjestima.

Ličko-senjski župan Ernest Petry izjavio je ovaj tjedan da je protiv županijskog službenika koji je Josipu Šinceku izdavao sporne dozvole za gospodarenje otpadom pokrenut postupak čim je doznao za cijeli slučaj te da mu je otkazan ugovor o radu.

Galerija

"Čim sam saznao, toj je osobi pokrenut istražni postupak i otkaz ugovora o radu", rekao je Petry. Dodao je da se sada pojavljuju informacije prema kojima se na prekomjerno i nezakonito odlaganje otpada upozoravalo još od 2019., ali tvrdi da do njega takva upozorenja nisu stigla.

Kostelac - "alfa i omega" za dozvole

Prema informacijama Indexa, međutim, Jerko Kostelac, tadašnji viši savjetnik za zaštitu okoliša i prirodu u Ličko-senjskoj županiji, sam je dao otkaz otprilike dva tjedna nakon uhićenja, a nije mu ga dao Petry. Nakon prestanka radnog odnosa više nije mogao ponavljati kazneno djelo koristeći položaj u Županiji, što je bilo ključno da ga se pusti iz istražnog zatvora.

Sugovornici Indexa iz Like Kostelca opisuju kao čovjeka koji je posljednjih dvadesetak godina imao ključnu ulogu u poslovima vezanim uz gospodarenje otpadom i izdavanje dozvola. U Ličko-senjskoj županiji počeo je raditi 2004., a na mjesto višeg savjetnika za zaštitu okoliša i prirodu došao je 2008. godine. Bio je i član HDZ-a.

Prema riječima naših sugovornika, prije nego što je postao glavna osoba za taj posao bio je tek jedan od službenika u nadležnom upravnom odjelu. Njegovi prethodnici, tvrde, nisu tako lako izdavali dozvole, dok je Kostelac bio znatno otvoreniji prema tvrtkama koje su se bavile gospodarenjem otpadom.

"Kroz godine je postao alfa i omega za te dozvole", opisuje jedan od naših sugovornika.

Sumnjive dozvole za Tipos Resurs

USKOK sada sumnja da je upravo Kostelac Šincekovoj tvrtki Tipos Resurs omogućio dobivanje dviju nezakonitih dozvola za gospodarenje otpadom. Prva je izdana 10. listopada 2022. godine. Nekoliko dana ranije, 4. listopada, Kostelac je navodno obavio očevid u prisutnosti Monike Šincek te u zapisniku naveo da stanje na lokaciji odgovara uvjetima iz elaborata.

Istražitelji, međutim, tvrde da se ondje i na okolnim nekretninama već nalazilo gotovo 5800 tona protupravno uskladištenog otpada, odloženog na neuvjetnoj prirodnoj površini. Državni inspektorat potom je tijekom 2024. utvrdio nepravilnosti i zatražio ukidanje dozvole. Ličko-senjska županija ukinula ju je 3. lipnja 2024., a Tipos Resurs 30. rujna podnio je novi zahtjev.

Kod druge dozvole sumnje USKOK-a još su ozbiljnije. Istražitelji tvrde da je Kostelac sastavio zapisnik prema kojem je ponovno obavio očevid i utvrdio da lokacija zadovoljava uvjete, iako očevid zapravo nije proveo. Sumnjaju i da je prihvatio nevažeće financijsko jamstvo. Nova dozvola izdana je 12. studenoga 2024. te je, prema USKOK-u, Tipos Resursu omogućila nastavak poslovanja i preuzimanje najmanje još 100 tona otpada.

I ta je dozvola vrlo brzo došla pod udar inspekcije. Državni inspektorat već je 10. prosinca 2024., manje od mjesec dana nakon njezina izdavanja, ponovno predložio ukidanje, a Županija ju je 18. veljače 2025. ukinula.

Prvotna istraga protiv Josipa i Monike Šincek i ostalih pokrenuta je u veljači 2025., a nekoliko mjeseci poslije proširena je i na Kostelca. Njega USKOK sumnjiči za zlouporabu položaja i ovlasti te krivotvorenje službene isprave, dok Šincekove sumnjiči da su ga poticali na takvo postupanje. Kostelac je od početka sve negirao.

Tajne snimke kao ključni dokazi

Ključne dokaze u prvom dijelu afere istražitelji su prikupljali mjesecima tajnim nadzorom. Pratili su osumnjičene i kamione, nadzirali njihovu komunikaciju te snimali lokacije u Varaždinu, Gospiću i Benkovačkom Selu kod Benkovca, na kojima je, prema sumnjama istražitelja, završilo oko 35 tisuća tona otpada.

Riječ je, među ostalim, o otpadu koji je Šincek uvozio iz Italije i Slovenije uz obvezu da ga zakonito zbrine. USKOK sumnja da je umjesto toga završavao u prirodi, čime su bili ugroženi tlo i ljudi. Šincekove tvrtke preuzimale su i medicinski otpad u Hrvatskoj.

Miran čovjek iz susjedstva

Sugovornici Indexa iz Like daju ovoj priči dodatnu dimenziju. Ljudi koji Kostelca dobro poznaju opisuju ga kao mirnog i pristupačnog čovjeka koji svojom pojavom nije ostavljao dojam osobe koja bi mogla biti uključena u nezakonitosti. "Zapravo je dosta drag čovjek", kaže jedan od naših sugovornika.

Kostelac je iz Otočca, a naši sugovornici navode da je njegova nećakinja Renata supruga otočkog gradonačelnika Gorana Bukovca. Prema podacima iz zemljišnih knjiga koje je Index pregledao, Jerko Kostelac i Renata Bukovac zajedno su upisani kao suvlasnici jedne nekretnine u Otočcu, a iz dokumentacije proizlazi i da je za nju bio vezan kredit od 70 tisuća eura.

Dio lokalnog stanovništva Kostelcu zamjera i izdavanje drugih dozvola, među njima i za pojedine energetske projekte za koje smatraju da bi mogli negativno utjecati na prirodu u Lici. "Problematično je što se sve to donosi u nekoj tajnosti, a Kostelac cijelo vrijeme djeluje kao miran čovjek iz susjedstva", govori jedan od naših sugovornika.

Koliko je sumnjivih odlagališta u Lici?

Sugovornici Indexa iz Like ukazali su nam i na još jednu vezu koju smatraju važnom.

Prema njihovim tvrdnjama, nekadašnji inspektor zaštite okoliša Mirko Kostelac nakon umirovljenja u Državnom inspektoratu zaposlio se kod Josipa Šinceka. Riječ je, kažu naši izvori, o daljnjem rođaku Jerka Kostelca, koji mu je navodno i pomogao da dobije posao u Šincekovoj tvrtki.

U tom se razdoblju proširila i informacija o Šincekovoim planovima da od uvezene plastike proizvodi građevinske elemente, odnosno kockice za gradnju kuća.

Sugovornici nam također tvrde da su susjedi kraj kuće u Otočcu, čiji je suvlasnik Kostelac, sve do prije otprilike godinu dana viđali stroj za mljevenje otpada. Prema njihovim riječima, stroj je nakon toga odvezen u Podum, još jednu ličku lokaciju na kojoj lokalno stanovništvo sumnja da se nalazi ilegalno odložen otpad.

Zbog toga dio naših sugovornika traži da se Podum što prije detaljno ispita i da se uzorci uzmu do samog dna.

Papiri su u redu, ali treba provjeriti stanje na terenu

"Znate, u papirima sve može štimati, ali pitanje je kakav je stvarni sastav otpada", upozorava jedan od njih, dok mnogi upiru prstom u Slavena Prpića, direktora komunalne tvrtke Gacka d.o.o. Sugovornici smatraju da bi nadležna tijela trebala detaljno provjeriti i sve okolnosti vezane uz njegovu ulogu oko Poduma.

Naši izvori problem s gospodarenjem otpadom u Lici opisuju i puno šire. Tvrde da su tijekom godina nastale vrlo bliske veze između pojedinih tvrtki koje se bave otpadom i lokalnih komunalnih poduzeća.

"Morate znati da tvrtke koje se bave gospodarenjem otpadom drže u šaci sve direktore komunalnih poduzeća. Malo ih podmažu i ovi onda od njih nabavljaju sve, i što im treba i što im ne treba", ističu naši sugovornici.