ČELNIK bosanskih Srba Milorad Dodik danas je ponovo tvrdio kako se na Sudu BiH protiv njega vodi montirani politički proces na kojemu ga se "maltretira" i pokušava izbaciti iz politike a pri tom je pred novinarima psovao i vrijeđao visokog predstavnika Christiana Schmidta.

"Naš je cilj dokazati da ovo nije nikakva zemlja i demokracija nego protektorat", kazao je Dodik koji tvrdi kako je sada sud pod pritiskom da što prije okonča proces pa zbog toga i očekuje da presuda bude "politička" jer iza svega, kako kaže, stoje planovi SAD-a i Velike Britanije da ga se ukloni iz politike a da mu se prije toga oteža sudjelovanje u kampanji za lokalne izbore raspisane za 6. listopada.

Najavio je i kako neće prihvatiti nikakvu odluku suda "koja neće biti u skladu s pravom" no nije pojasnio što pod tim misli.

Dodik je ovo kazao nakon još jednog ročišta u postupku koji se protiv njega i direktora Službenog Glasnika RS Miloša Lukića vodi pred Sudom BiH po optužnici koja ih tereti za nepoštivanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice.

Osuđujuća presuda znači automatsku smjenu

Obrana sada izvodi svoje svjedoke a na ročištu u četvrtak Dodikove je postupke branila predstojnica njegova ureda Jelena Pajić Baštinac. I ona i Dodik pod američkim su sankcijama zbog ometanja provedbe Daytonskog sporazuma. 

Tužiteljstvo BiH je optužnicu protiv Dodika i Lukića podignulo u kolovozu 2023. godine a nakon opetovanih odgoda suđenje im je počelo u veljači ove godine. Optužnica ih tereti da su koristeći svoj službeni položaj omogućili objavljivanje zakona koje je donio parlament Republike Srpske iako ih je visoki predstavnik Christian Schmidt poništio.

Neprovođenje odluka visokog predstavnika u BiH je kazneno djelo za koje se može dobiti do pet godina zatvora a osuđujuća presuda znači i automatsku smjenu koju osuđena osoba eventualno obnaša ukoliko je riječ o imenovanom ili izabranom dužnosniku.

Sva strategija Dodikove i Lukićeve obrane temelji se na tvrdnji da Schmidt nije legalno izabran za visokog predstavnika jer o tome nije bilo rasprave na Vijeću sigurnosti UN pa smatraju kako on stoga nije ni imao ovlasti poništavati zakone koje je donio entitetski parlament.