PREDSJEDNIK Republike Srpske Milorad Dodik i šef diplomacije BiH Elmedin Konaković, čije su stranke dio vladajuće koalicije na državnoj razini u BiH, izjavili su da neće osporavati izgradnju dvaju plinovoda s Hrvatskom i Srbijom te iznenađujuće najavili rješavanja niza drugih otvorenih pitanja.

Tijekom ovoga tjedna Dodik i Konaković su izmijenili nekoliko oštrih poruka, a čelnik vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i predsjednik Republike Srpske je najavio da će blokirati rad Vijeća ministara ako se ne odobri izgradnja istočne plinske interkonekcije sa Srbijom.

Dodik: Republika Srpska nikada nije pravila problem u vezi s južnom plinskom konekcijom

Entitet Federacija BiH razvija projekt o plinskoj interkonekciji s Hrvatskom i LNG terminalom na Krku, na čiju je realizaciju ovoga tjedna pozvao i hrvatski premijer Andrej Plenković, u govoru na ceremoniji otvaranja Međunarodnog sajma gospodarstva Mostar 2023. Istodobno, Republika Srpska paralelno planira izgraditi plinovod sa Srbijom, kojim će pristizati ruski plin.

"Republika Srpska nikada nije pravila problem u vezi s južnom plinskom konekcijom i spremna je glasati za ovaj prijedlog, ali se ovo pitanje ne smije uvjetovati istočnom plinskom konekcijom", rekao je Dodik nakon sastanka s Konakovićem u Banjoj Luci.

Konaković: Postoje pitanja o kojima se možemo dogovoriti bez uvjetovanja

Konaković je rekao kako su se sugovornici dogovorili da se međusobno ne osporavaju projekti iz dvaju entiteta, što je bila praksa u ranijim sazivima Vijeća ministara i entitetskih vlada.

"Vijeće ministara riješilo je preko 400 pitanja koja nisu rješavana godinama. Zaključili smo da bez obzira na neke razlike postoje pitanja o kojima se možemo dogovoriti bez uvjetovanja", rekao je Konaković, koji je i čelnik stranke Naroda i pravde.

Konaković i Dodik najavili su kako će sljedećeg tjedna započeti razgovori i oko Zakona o vanjskim poslovima, kojim bi se otklonili prijepori koji postoje.

U BiH postoje različita stajališta srpske, hrvatske i bošnjačke strane o brojnim vanjskopolitičkim pitanjima, integraciji zemlje prema NATO savezu, reformama prema EU, agresiji na Ukrajinu, zbog čega stajališta najviših dužnosnika najčešće ne reflektiraju službeno stajalište te zemlje.