DNK analiza: Hitler je vjerojatno imao rijedak spolni poremećaj
NOVA analiza DNK Adolfa Hitlera sugerira da je nacistički vođa vjerojatno patio od rijetkog genetskog poremećaja koji sprječava potpuni završetak puberteta, a istovremeno je opovrgnula dugogodišnji mit o njegovom židovskom porijeklu. Međunarodni tim znanstvenika i povjesničara tvrdi da je Hitler s velikom vjerojatnošću imao Kallmanov sindrom, stanje koje utječe na spolni razvoj, piše Sky News.
Ključni genetski nalazi
Glasine o Hitlerovim seksualnim abnormalnostima kruže još od Prvog svjetskog rata, kada su mu se suborci navodno rugali. Najnovije istraživanje pruža mogući znanstveni temelj za te priče. Analiza je otkrila da je kod Hitlera bio iscrpljen gen PROK2, ključan za razvoj spolnih organa. Njegov nedostatak povezuje se s nižim razinama testosterona od uobičajenih i može rezultirati stanjem poznatim kao mikropenis.
Profesorica Turi King, vodeća genetičarka u istraživanju, koja je prethodno identificirala posmrtne ostatke kralja Rikarda III., izjavila je za Sky News: "Da ste mi prije nekoliko godina rekli da ću govoriti o Hitlerovim genitalijama, nikada ne bih povjerovala."
Porijeklo kontroverznog uzorka
DNK korištena u studiji potječe s kauča umrljanog krvlju koji se nalazio u Hitlerovom bunkeru. Nakon pada nacističkog režima, časnik za komunikacije generala Dwighta D. Eisenhowera, pukovnik Roswell P. Rosengren, odrezao je komad tkanine i ponio ga kući. Uzorak je desetljećima čuvan u sefu prije nego što je prodan Muzeju povijesti Gettysburga, odakle je i stigao do znanstvenika.
"Još jedan sloj informacija"
Profesorica King priznala je da se "mučila" oko odluke o ispitivanju Hitlerove DNK, ali je zaključila da on ne bi trebao biti iznimka, s obzirom na to da su tisuće drugih arheoloških ostataka podvrgnute istom procesu. "Zašto bi Hitler bio drugačiji?" zapitala se. "Zašto ga ne bismo obradili? To bi značilo staviti ga na pijedestal."
Dodala je kako nalazi tima daju još informacija našem razumijevanju jedne od najproučavanijih osoba u povijesti. Ovo otkriće nudi i mogući uvid u pozadinu poznate britanske ratne pjesme "Hitler Has Only Got One Ball", kojom se nastojalo ocrniti njemačko vodstvo.
Povezanost s mentalnim poremećajima
Istraživanje je također otkrilo da je Hitler imao visok poligenski rizik - mjeru koja uspoređuje DNK pojedinca s genetikom opće populacije - za autizam, shizofreniju i bipolarni poremećaj. Nalazi će biti detaljnije predstavljeni u dvodijelnom dokumentarcu "Hitlerova DNK: Nacrt diktatora", koji će se prikazivati na Channelu 4 od 15. studenog.
Stručnjaci upozoravaju: Genetika nije presudna
Unatoč intrigantnim otkrićima, svi uključeni stručnjaci upozoravaju da se rezultati ne smiju tumačiti kao jedino objašnjenje Hitlerovih djela. "Genetika je jedan dio slike vaše osobnosti", rekla je profesorica King.
"Hitlerov otac bio je alkoholičar koji ga je tukao. Umrlo mu je četvero ili petero braće i sestara. Umrla mu je majka. Prošao je kroz mnoge nepovoljne životne događaje, vrijeme u kojem živi, njegovo društvo: sve to utječe na njega."
Profesor Sir Simon Baron-Cohen, stručnjak za autizam, naglasio je: "Ne možemo njegovo ponašanje svesti na ove dijagnoze. Autizam je invaliditet i razlika. To je invaliditet u smislu da se autistični ljudi bore s društvenim odnosima i komunikacijom. Bore se s tom prvom vrstom empatije. Velika većina tih pojedinaca ne čini loše stvari. Moramo to imati na umu kako ne bi došlo do neravnoteže."
S time se složio i profesor Thomas Weber sa Sveučilišta u Aberdeenu, koji je upozorio na opasnost svođenja povijesne uloge diktatora na njegovu DNK. "Bio sam zabrinut kakvu bi štetu analiza njegove DNK mogla učiniti... Ipak, sada kada je Hitlerova DNK analizirana, bilo bi pogrešno, pa čak i neetično pokušati vratiti duha u bocu i ignorirati rezultate", rekao je.
"Genetski sastav ekstremista i neekstremista u prosjeku je isti. Jednostavno ne postoji gen diktatora. Niti je Hitlerova DNK, ili DNK bilo kojeg drugog tiranina, nacrt diktatora. Ono što trebamo učiniti s rezultatima analize Hitlerove DNK jest ono što mi kao povjesničari radimo s bilo kojim izvorom: primijeniti kritiku izvora, koristiti ih izuzetno pažljivo i trezveno, usporediti ih s drugim izvještajima i kalibrirati ih."
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati