VODEĆE kinesko medicinsko sveučilište istražuje smrt djevojčice koja je sudjelovala u eksperimentalnom postupku uređivanja gena.

Postupak je u bolnici povezanoj sa sveučilištem proveo istaknuti stručnjak, a cijeli je slučaj potaknuo ozbiljnu zabrinutost oko etičkih standarda u brzorastućem kineskom biomedicinskom sektoru, piše CNN.

Medicinski fakultet Sveučilišta Shanghai Jiaotong objavio je da osniva radnu skupinu za "sveobuhvatnu istragu" kliničkog ispitivanja provedenog prošle godine u bolnici Xinhua, kao i povezanog znanstvenog rada.

Reakcija je uslijedila nekoliko dana nakon što su američki časopis Science i portal Retraction Watch objavili zajedničko izvješće u kojem su detaljno opisali neuspjelo kliničko ispitivanje.

Roditelji platili 860.000 dolara, tvrde da ih liječnici nisu upozorili na moguću smrt

Roditelji djevojčice, koji su za razvoj terapije platili 860.000 dolara, izjavili su da ih liječnici nisu upozorili na mogućnost smrtonosnog ishoda.

Nadali su se da će tretman ispraviti genetski defekt koji je uzrokovao zastoje u razvoju.

Etičko povjerenstvo bolnice zaključilo je da je smrt djevojčice "definitivno povezana" s liječenjem, ali kazne su bile blage, a liječnici i njihove institucije nikada nisu javno objavili ishod.

Štoviše, rezultati povezanog istraživanja objavljeni su u uglednom znanstvenom časopisu Nature. Slučaj je izazvao snažne reakcije u Kini, pogotovo jer su regulatorna pravila postrožena nakon skandala iz 2018., kada je znanstvenik He Jiankui stvorio prve bebe s uređenim genima.

Drugi kontekst

Kontekst ovog ispitivanja bitno je drugačiji, piše CNN. Riječ je o uređivanju gena kao obliku genske terapije kojom se mijenjaju sekvence DNK ili RNK radi popravka gena koji uzrokuju bolesti, a takve se promjene ne prenose na buduće generacije.

Unatoč tome, "ovaj je slučaj puno zabrinjavajući od onoga He Jiankuija jer su ovdje uključeni afirmirani znanstvenici s jednog od najprestižnijih kineskih sveučilišta", rekla je Joy Zhang, direktorica Centra za globalnu znanost i epistemičku pravdu na Sveučilištu Kent.

He je, za razliku od njih, bio malo poznati znanstvenik kada je modificirao ljudske embrije, zbog čega je osuđen na tri godine zatvora.

Stručnjak za globalno zdravlje Yanzhong Huang dodaje da pojava sličnih etičkih propusta godinama kasnije ukazuje na trajne nedostatke u regulaciji i transparentnosti.

"Ako pogledate ovaj slučaj, on je pun pogrešaka, propusta i nepravilnosti. U tom je smislu jedinstven, ali bojim se da bi u jeku kineskog biomedicinskog procvata ovo mogla biti samo naznaka puno šireg problema", rekao je Huang, viši suradnik u američkom Vijeću za vanjske odnose.

Neuspjelo ispitivanje

Genska terapija postala je pokretač brzorastućeg kineskog biotehnološkog sektora, a istraživanja potiče takozvani dvostruki regulatorni sustav. On omogućuje da se terapije prvi put testiraju na ljudima kroz "ispitivanja na inicijativu istraživača", koja obično podliježu slabijem nadzoru od tradicionalnih procedura.

Upravo su u takvim okolnostima roditelji iz Šangaja potražili lijek za svoju kćer, kojoj je dijagnosticiran rijedak genetski poremećaj poznat kao sindrom Snijders Blok-Campeau. Povezali su se s Qiu Zilongom, istaknutim neuroznanstvenikom s Instituta Songjiang, poznatim po istraživanju napredne tehnike uređivanja baza.

Prema planu, djevojčica je trebala postati prva osoba na svijetu koja će primiti terapiju uređivanja gena usmjerenu na mozak. Qiu je obitelji jamčio da neće biti "sigurnosnih katastrofa", pokazuju snimke koje je obitelj predala časopisu Science. Pripreme su uključivale pretklinička ispitivanja na miševima i majmunima. Etičko povjerenstvo bolnice odobrilo je ispitivanje u rano proljeće 2025., prije nego što su objavljeni konačni rezultati studije na majmunima, dok su drugi rezultati bili "neuvjerljivi", prema znanstveniku koji ih je analizirao za Science.

Nekoliko dana nakon tretmana u ožujku prošle godine, djevojčica je dobila visoku temperaturu i pokazivala znakove oštećenja bubrega. Preminula je nakon što je hitno prebačena na odjel intenzivne njege. Podaci o kliničkom ispitivanju nisu ažurirani od prošle godine. Jedan od vodećih liječnika u ispitivanju, Yu Yongguo, odbio je dati komentar u telefonskom razgovoru za CNN i prekinuo je vezu. Qiu nije odgovorio na upit poslan e-poštom.

U rujnu 2025. lokalne zdravstvene vlasti kaznile su bolnicu s otprilike 3.600 dolara zbog lošeg nadzora, a liječnik Yu dobio je samo usmenu opomenu, tvrdi obitelj. Tek u veljači ove godine, kada su roditelji saznali da je časopis Nature objavio Qiuov rad, zatražili su reakciju sveučilišta. U radu je opisana mogućnost korištenja uređivanja gena za ispravljanje mutacije, ali se ne spominje ni ispitivanje na ljudima ni smrt djevojčice. Par je zatražio povlačenje rada, ali sveučilište je to odbilo.

U izjavi za CNN, zamjenica urednika časopisa Nature Victoria Aranda rekla je da časopis istražuje navode. "Poduzet ćemo odgovarajuće uredničke mjere nakon istrage", izjavila je.

"Nismo dobili nikakvu informaciju da je planirano ili u tijeku ispitivanje na ljudima. Šokirani smo viješću o smrti djeteta i okolnostima tog ispitivanja". Urednička bilješka dodana je radu 29. srpnja, a CNN je utvrdio da je objava o tom radu na kineskom jeziku uklonjena s web stranice bolnice Xinhua.

Uspostava zaštitnih mehanizama

Skandal se događa u trenutku dok kineski regulatori pokušavaju pratiti brzi tempo inovacija. Od 2015. broj ispitivanja na inicijativu istraživača za stanične i genske terapije naglo je porastao, a u njima je sudjelovalo preko 30.000 ljudi.

U svibnju je Peking uveo nova pravila za biomedicinske tehnologije kako bi se popunile praznine u kontroli, uspostavio nacionalni okvir za nadzor i centralizirala kontrola.

"Teško je nagađati bi li ova pravila promijenila ishod u ovom slučaju, ali možemo se nadati da bi uz takve zaštitne mehanizme sama institucija bila puno opreznija", rekao je Calvin Ho, izvanredni profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta Monash. Dodao je da je ispitivanje provedeno u vrijeme kada "nisu postojali jasni sustavi upravljanja".

U Kini bi ovaj slučaj mogao potaknuti stroži nadzor, što bi moglo usporiti znanstveni napredak. Ipak, Peking ne balansira samo između inovacija i sigurnosti, već i u kontekstu globalne konkurencije. Kineski udio u svjetskim kliničkim ispitivanjima porastao je s 1% u 2009. na 32% u 2025. godini. Huang ističe da kineske institucije imaju sposobnosti za provedbu vrhunskih istraživanja.

"No, dok govorimo o usponu Kine kao biotehnološke velesile, ne smijemo zaboraviti drugu stranu priče – regulatorne i etičke izazove koji bi mogli postati ozbiljna prepreka za kinesku znanost", zaključio je.