AZERBAJDŽAN i Armenija potpisali su jučer mirovni sporazum, postignut uz posredovanje SAD-a. Očekuje se da će sporazum potpisan tijekom sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom potaknuti gospodarske dviju zemalja nakon desetljeća sukoba.

Trump je rekao da su se dvije zemlje obvezale na prekid borbi, otvaranje diplomatskih odnosa i međusobno poštivanje teritorijalnog integriteta.

Što je dogovoreno?

Sporazum uključuje ekskluzivna prava SAD-a na razvoj strateškog tranzitnog koridora kroz Južni Kavkaz, za koji Bijela kuća tvrdi da će olakšati veći izvoz energije i drugih resursa. "Dugo su se borili - 35 godina - a sada su prijatelji i ostat će to zadugo", rekao je Trump na svečanosti potpisivanja u Bijeloj kući, gdje su ga pratili azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev i armenski premijer Nikol Pashinyan.

Sporazum je pozdravio i glavni tajnik Vijeća Europe Alain Berset. "Ovaj razvoj događaja označava povijesnu prekretnicu prema trajnom miru na Južnom Kavkazu, regiji čija je stabilnost ključna za prosperitet i sigurnost svih njezinih naroda, uključujući i Gruziju. Vijeće Europe spremno je podržati Armeniju i Azerbajdžan dok okreću ovu stranicu svoje zajedničke povijesti", rekao je.

Moskva će biti uznemirena

Dogovor južnokavkaskih suparnika - pod pretpostavkom da se održi - bio bi značajno postignuće za Trumpovu administraciju i sigurno će uznemiriti Moskvu, koja regiju smatra svojom sferom utjecaja.

Armenija i Azerbajdžan u sukobu su od kasnih 1980-ih kada se planinska azerbajdžanska regija Nagorno-Karabah, uglavnom naseljena etničkim Armencima, odvojila od Azerbajdžana uz podršku Armenije. Azerbajdžan je 2023. godine ponovno preuzeo punu kontrolu nad regijom, što je potaknulo gotovo svih sto tisuća etničkih Armenaca s tog teritorija na bijeg u Armeniju.