index.hr index.hr

Deset godina od ulaska Austrije, Švedske i Finske u EU

12:36, 29. prosinca 2004.
ZA AUSTRIJU, Švedsku i Finsku 1. siječnja sljedeće godine navršit će se deset godina otkako su članice Europske unije, a s njima zajedno prvog dana 1995. Uniji se trebala pridružiti i Norveška ali su njezini državljani na referendumu glasali protiv ulasku u tu organizaciju.

Bio je to posljednji val širenja pred ovogodišnji "veliki prasak", kada se Uniji 1. svibnja priključilo još deset zemalja.

Austrija, Švedska i Finska su pregovore s tadašnjom zajednicom započele u veljači 1993., Norveška dva mjeseca kasnije. Pregovori su trajali do ožujka 1994. a sporazum o pristupanju potpisan je 24. lipnja 1994. na Krfu.

U sve četiri države bilo je odlučeno da se o mišljenju upitaju i građani. Prvi je referendum održan u Austriji 12. lipnja 1994. i na njemu se 66,6 posto građana izjasnilo za priključenje tadašnjoj dvanaestorici.

Za ulazak je 16. listopada iste godine glasovala i Finska, odnosno 57 posto njezinih građana, dok je u Švedskoj mjesec iza toga rezultat bio poprilično tijesan - za ulazak je glasovalo samo 52,5 posto građana.

Norvežani su ulazak u EU odbacili u studenom 1994., i to im je bilo već drugi puta - prvi puta na referendumu su rekli "ne" 1972.

Iako nije članica Unije, za nju je Norveška tijesno vezana. Članica je Europskog gospodarskog prostora, sudjeluje u Schengenskom sporazumu, a između Norveške i EU uspostavljen je slobodan protok radne snage.

U Austriji, koja je bila najviše naklonjena ulasku u EU u deset su se godina suočili s mnogim teškoćama, prije svega 2000. kada su im ostale članice uvele sankcije nakon što je oformila koalicijsku vladu u koju je ušla i Slobodarska stranka Joerga Haidera.

Šveđani ni deset godina nakon ulaska u EU nisu ništa manji euroskeptici nego što su bili pred ulazak. Prošle su godine na referendumu odbili uvođenje eura pa je Švedska tako, uz Veliku Britaniju i Dansku, te uz deset novih zemalja članica, jedina koja je zadržala svoju nacionalnu valutu.

Nedavno istraživanje koje je u Stockholmu predstavio austrijski ekonomist Fritz Breuss kaže da je upravo Švedska ekonomski gledano među te tri zemlje najveći gubitnik, dok je članstvo s tog stajališta najviše pomoglo Finskoj, a Austrija je negdje u sredini.

Nekadašnji švedski premijer Ingvar Carlsson, koji je bio na čelu vlade u času švedskog ulaska u EU, za austrijsku je tiskovnu agenciju APA ocijenio da je "rezultat švedskog članstva u EU apsolutno pozitivan". Razlog suzdržanosti prema EU u Švedskoj on vidi u činjenici da je Švedska bila visoko razvijena socijalna država što je stanovništvu dalo osjećaj da Švedska "može sama".

Finska je u EU stupila u času gospodarske krize koja je nastala nakon raspada Sovjetskog Saveza te joj je EU pomogla da se iskopa iz teškoća i danas je jedna od uspješnijih članica Unije.

Nedavno istraživanje javnog mišljenja pokazalo je da je i dalje mišljenje Norvežana o ulasku u EU ravnomjerno podijeljeno - 45,8 posto podupire ulazak, a 43,8 posto je protiv.

Iako se proeuropske političke stranke nadaju trećem referendumu nakon sljedećih općih izbora predviđenih za rujan 2005., vjerojatnije je da se on neće održati prije 2007. godine.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Želite li Index bez oglasa?

Brže učitavanje članaka, bez ometanja dok čitate.
10 eura mjesečno.

Učitavanje komentara