NA CVJETNOM TRGU, Hrvatska udruga bolesnika s poremećajima pokreta (HUBPP) u suradnji s farmaceutskom kompanijom GlaxoSmithKline održala je humanitarnu akciju "Dani jagoda”. Prodajom jagoda i proizvoda od jagoda prikupljao se novac za pomoć Hrvatskoj udruzi bolesnika s poremećajima pokreta.

Ovoj humanitarnoj akciji, čiji je cilj je podizanje svijesti o Parkinsonovoj bolesti (PB) te skidanje stigme s oboljelih, odazvala su se mnoge osobe hrvatske političke scene i javnog života.

 Akcija „Dani jagoda za oboljele od Parkinsonove bolesti“ održava se treću godinu zaredom u Zagrebu. Prve je godine prikupljen prihod za uređenje odjela za oboljele od Parkinsonove bolesti pri Kliničkom bolničkom centru Rebro. Prošle je godine ova humanitarna akcija obilježena i potpisivanjem Europske povelje o Parkinsonovoj bolesti, prema kojoj se od Vlade naše zemlje kao i od Vlade ostalih zemalja traži podrška za bolesnike s Parkinsonovoj bolesti.

O Parkinsonovoj bolesti

Bolesti poremećaja pokreta ili ekstrapiramidne bolesti najučestalije su neurodegenerativne bolesti, koje nastaju zbog postupnog propadanja živčanih stanica. Najučestalija i najpoznatija među njima je Parkinsonova bolest od koje su bolovali Papa Ivan Pavao II i Jaser Arafat, a danas s tom bolešću žive i Alois Mock te Mohamed Ali. Parkinsonova bolest globalno je raspostranjena i zahvaća sve kulture i rase.

Prema novijim proračunima u svijetu ima oko 6.300 000 oboljelih, a godišnje taj broj raste za 100 000 novooboljelih. Glavne simptome bolesti prvi je opisao 1817. godine engleski liječnik dr. James Parkinson. Dan rođenja dr. Jamesa Parkinsa, 11. travnja, obilježava se u cijelom svijetu kao Dan Parkinsonove bolesti Bolest se očituje degenerativnim promjenama u području mozga koji ima važnu ulogu u kontroli pokreta (bazalni gangliji). U bazalnim ganglijima manjak je stanica koje proizvode dopamin, kemijsku tvar koja, uz druge neuronske mehanizme, omogućuje obavljanje složenih motoričkih radnji.

Uzrok propadanja tih stanica nije poznat, a nedostatak dopamina uzrokuje propadanje motoričkih funkcija te nesposobnost bolesnika da obavljaju uobičajene, svakodnevne aktivnosti. Tri glavna simptoma Parkinsonove bolesti su tremor (drhtanje), rigor (ukočenost mišića vrata, ruku i nogu) i usporenost pokreta (bradikinezija).

Oboljeli često boluju i od depresije, smetnji sna, mokrenja i stolice. Bolest se razvija polagano te može proći i nekoliko mjeseci i godina prije nego li se dijagnosticira. Prvi simptomi su trešnja ruku ili prstiju koja se razvija u nevoljno ritmičko podrhtavanje.