GOTOVO 35 godina nakon raketiranja Banskih dvora počelo je suđenje šestorici optuženih za taj ratni zločin. Napad se dogodio 7. listopada 1991., istraga je pokrenuta 2017., a optuženicima se sada sudi u odsutnosti jer su nedostupni hrvatskom pravosuđu i žive u Srbiji.

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu optužilo je Ljubomira Bajića, tadašnjeg zapovjednika 5. zrakoplovnog korpusa, Slobodana Jeremića, načelnika za zračnu podršku, Đuru Miličevića, načelnika 105. lovačko-bombarderskog avijacijskog puka, Čedomira Kovačevića, referenta tadašnje kontraobavještajne službe pri ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani, te pilote Ratka Dopuđu i Damira Lukića.

Bajić, Jeremić, Miličević, Kovačević i Dopuđa državljani su Srbije, dok Lukić ima državljanstvo Srbije i Hrvatske.

Optužnica: napad je izveden prema planu JNA

Prema optužnici, Bajić i ostali terete se da su 7. listopada 1991. postupali prema ranije stvorenom planu zapovjednog vrha JNA. Tužiteljstvo tvrdi da je Jeremić tog dana s planom upoznao Bajića, koji je tada bio zapovjednik 5. zrakoplovnog korpusa Ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane JNA te zapovjednik Operativne grupe za borbeno zapovijedanje.

Jeremić je potom helikopterom Gazela došao na aerodrom Udbina, gdje je bio smješten 105. lovačko-bombarderski avijacijski puk. Ondje se, prema optužnici, sastao s Miličevićem, koji ga je upoznao s time da Kovačević raspolaže obavještajnim podacima o prostorijama u kojima bi se trebao nalaziti tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

Tužiteljstvo tvrdi da je Miličević naredio Ratku Dopuđi da kao pilot aviona Super Galeb G-4, s Kovačevićem kao kopilotom, te Damiru Lukiću kao pilotu drugog aviona G-4, raketiraju Banske dvore i objekte u njihovoj blizini.

Prema optužnici, Dopuđa, Kovačević i Lukić oko 15 sati doletjeli su s aerodroma Udbina do Zagreba. Dopuđa je, prema Kovačevićevim uputama, avionskim bombama MK-82 bombardirao Banske dvore, u kojima su se trebali nalaziti Tuđman, Stjepan Mesić i Ante Marković, tadašnji predsjednici Predsjedništva SFRJ i Saveznog izvršnog vijeća SFRJ.

Njih trojica prostoriju koja je pogođena napustili su neposredno prije napada.

Lukića tužiteljstvo tereti da je na Banske dvore i objekte u blizini ispalio 16 raketa M-74 Munja kalibra 128 milimetara. U napadu je poginuo jedan civil, jedan je civil teško ozlijeđen, a tri su lakše ozlijeđena. Na Banskim dvorima i okolnim objektima nastala je šteta od gotovo 37 milijuna kuna odnosno oko 4,9 milijuna eura. 

Kako će biti ispitani svjedoci?

Na današnjem početku suđenja tužiteljstvo i obrane iznijeli su dokazne prijedloge. Uglavnom su suglasni da se pročita dokumentacija iz spisa, no obrana se usprotivila čitanju iskaza svjedoka ispitanih tijekom istrage. Tražili su njihovo neposredno saslušanje, a sud je taj prijedlog prihvatio.

Tek treba vidjeti kako će se saslušati svjedoci koji većinom žive u Srbiji, s obzirom na to da Srbija ne odgovara na hrvatske zamolnice. Obrana predlaže da se svjedoci saslušaju videovezom iz odvjetničkih ureda u Beogradu, no o tome još nije odlučeno.

Sud smatra da najprije treba saslušati svjedoke koji su dostupni hrvatskom sudu. Među njima je i Vesna Škare Ožbolt, koja je u vrijeme raketiranja bila u Banskim dvorima.

Optuženici su se žalili na suđenje u odsutnosti

Istraga za raketiranje Banskih dvora pokrenuta je 12. prosinca 2017. Na predmetu se prije toga godinama radilo kako bi se utvrdile konkretne činjenice i počinitelji. Tijekom istrage ispitan je veći broj svjedoka u Hrvatskoj, a putem međunarodne pravne pomoći pred Višim sudom u Beogradu ispitani su okrivljenici i svjedoci koji žive u Srbiji.

Suđenje se u dva navrata pokušalo otvoriti, no gotovo dvije godine čekalo se da se utvrdi primaju li optuženici u Srbiji sudske pozive. Nakon toga odlučeno je da im se sudi u odsutnosti.

Optuženici su se na tu odluku žalili. Tvrdili su da nisu u bijegu jer žive na adresama poznatima sudu te da im pozivi za rasprave nisu uredno dostavljeni, uključujući one upućene preko pravosudnih tijela Srbije.

Visoki kazneni sud odbio je njihove žalbe. Ocijenio je da iz podataka u spisu proizlazi da optuženici nisu dostupni hrvatskim vlastima niti će to biti.

Za njima je još u prosincu 2017. raspisana tjeralica, a u veljači 2018. i europski uhidbeni nalog. Nakon potvrđivanja optužnice ponovno im je određen istražni zatvor i ponovno je raspisan europski uhidbeni nalog.

Banski dvori bili su legitiman vojni cilj?

U očitovanju na optužnicu Bajić je tvrdio da Hrvatska 7. listopada 1991. još nije bila međunarodno priznata država, nego federalna jedinica SFRJ. Naveo je niz događaja iz 1991. za koje tvrdi da su pokazivali da je Hrvatska vodila rat protiv JNA.

Na kraju je tvrdio i da su Banski dvori bili legitiman vojni cilj.

"Franjo Tuđman i objekti koje je on koristio za rukovođenje predstavljali su u smislu Ženevskih konvencija i Dopunskih sporazuma legitiman vojni cilj", naveo je Bajić u očitovanju.

Tvrdio je da zato ono što mu se stavlja na teret nije kazneno djelo. Nakon raketiranja Banskih dvora, u noći sa 7. na 8. listopada 1991., Hrvatski sabor donio je konačne odluke o neovisnosti Republike Hrvatske.