OPTUŽNO vijeće zagrebačkog Županijskog suda ponovno je u srijedu odgodilo donošenje odluke o prijedlogu obrane bivše državne tajnice Josipe Čuline (bivše Rimac) u slučaju Vjetroelektrane da se iz spisa kao nezakonit dokaz izdvoje tajno snimljeni razgovori Čuline s nizom sugovornika.

Donošenje odluke o prijedlogu obrane zakazano je za 3. listopada 2023. u 10 sati, doznaje se na sudu.

"Vijeće je prolongiralo donošenje odluke zbog, kako pretpostavljamo, kompleksnosti naših prijedloga i opsežne dokazne građe koju smo priložili", kazao je nakon sjednice Čulinin branitelj Ivan Gržić. Dodao je da je u predmetu najspornije jesu li određene osobe prisluškivane na teritoriju Bosne i Hercegovine, a obrana tvrdi da jesu i za što su dostavili dokaze.   

Zamjenica ravnateljice Uskoka Petra Parlov ponovila je nakon sjednice optužnog vijeća kako tužiteljstvo smatra da prijedlozi obrane za izdvajanjem dokaza nisu osnovani.

Čulina za pogodovanje navodno dobila više od milijun kuna mita  

Čulinu i još osmero okrivljenih Uskok je optužio da su davanjem mita te zlouporabom položaja pogodovali investitoru iz Knina Milenku Bašiću za izgradnju vjetroelektrane, za što je Čulina od njih navodno dobila više od 1.1 milijun kuna (oko 150.000 eura).

Optužnicom se Čulina tereti da je, koristeći utjecaj dugogodišnje gradonačelnice Knina i saborske zastupnice te državne tajnice u Ministarstvu uprave, od početka 2017. do svibnja 2020. dogovorila značajnu nepripadnu dobit investitoru izgradnje vjetroelektrane na području Ervenika i Knina čije poslovanje vode Bašić i Dragan Stipić.

S njima je dogovorila kako će poduzimati sve potrebne radnje da, neovisno o ispunjavanju propisanih uvjeta, njihovoj tvrtki osigura dobivanje dozvola, rješenja, očitovanja i sklapanja ugovora potrebnih za izgradnju, puštanje u rad, proizvodnju i prodaju električne energije.

Prema optužnici, Bašić je Čulini mjesečno isplaćivao najmanje 40.000 kuna (5300 eura), a davao joj je i druge nagrade, ukupno joj isplativši 1.1 milijun kuna. Stipić je Čulini, stoji u optužnici, obećao da će u poslovima osiguranja vjetroelektrane po njezinom izboru angažirati posrednika u osiguranju, s kojim je ona dogovorila kako će se dio njegove provizije od 92.000 eura isplatiti njoj.

Uskok: Čulina sa Žalac tražila od banke kredit za investitore

U okviru tog dogovora, Čulina je prema predstavnicima Ministarstva državne imovine, Hrvatskih šuma, HERA-e, HROTE, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, HPB-a te HOPS-a poduzimala niz radnji radi pogodovanja Bašićevoj tvrtki na štetu države.

U optužnici se navodi kako je Čulina, zajedno sa Žalac kao tadašnjom ministricom regionalnog razvoja i fondova EU te članicom Nadzornog odbora HBOR-a, poduzimala takve radnje i prema predstavnicima banke.

Čulina se tereti i da je radi omogućavanja nastavka radova na izgradnji vjetroelektrane, unatoč neriješenim imovinsko-pravnim odnosnima na šumskom zemljištu u državnom vlasništvu te upozorenju Hrvatskim šuma Bašićevoj tvrtki da prekine s pripremnim radovima zatražila od tadašnjeg predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Tomislava Jakupčića da s Bašićevom tvrtkom sklopi ugovor o izgradnji i korištenju šumske ceste neovisno o ispunjavanju uvjeta, na što je Jakupčić pristao.

Čulina je optužena i da je zajedno sa Žalac od HBOR-a tražila da investitoru vjetroelektrane odobri kredit od 130.000 eura, smanji tražene instrumente osiguranja kredita te da za potrebe te tvrtke osigura sastavljanje pisma namjere u kojem bi HBOR neistinito naveo dobavljaču vjetroagregata da će kredit biti odobren, a što je predsjednica HBOR-a odbila učiniti.

Također, Čulina je optužena da je investitoru vjetroelektrane osigurala 3,6 milijuna kuna nepripadne dobiti.

Optužena i u postupku proisteklom iz afere Vjetroelektrane

Čulina je optužena i u postupku koji je potekao iz afere Vjetroelektrane, a u kojem se već nagodilo 11 od ukupno 27 okrivljenika osumnjičenih za niz malverzacija, uključujući namještanje državnih ispita, sređivanje dodjele potpora za područja naseljena nacionalnim manjinama, pogodovanje izmjenama uvjeta za zakup državnog zemljišta za uzgoj stoke na krškim pašnjacima i slično.

I u tom je slučaju također optužena bivša ministrica Žalac koju Uskok tereti da je preko stranačke kolegice bratu sređivala polaganje državnog ispita.

Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda je u srpnju ove godine odbilo prijedlog obrane Josipe Čuline za izdvajanje dokaza koje smatraju nezakonito prikupljenima tijekom kraka istrage proisteklog iz afere Vjetroelektrane zbog niza koruptivnih djela.

Bivša HDZ-ova političarka u rujnu 2020. izašla je iz istražnog zatvora u Remetincu gdje je nakon uhićenja provela četiri mjeseca. Zbog poruka koje su Uskok i policija pronašli u njenom mobitelu proizašla je i afera u kojoj se spominje osoba inicijala A. P., a Ured europskog tužitelja podigao je još jednu optužnicu protiv bivše HDZ-ove ministrice Žalac, ovoga puta zbog trošenja europskog novca.