MINISTARSTVO gospodarstva i održivog razvoja poslalo je u javno savjetovanje nacrt Rješenja o proglašavanju fosila dinosaura i njihovih nalazišta zaštićenim dijelovima prirode (u nazivu e-savjetovanja je tipfeler pa piše nalazišra umjesto nalazišta).

Rješenjem se utvrđuje da su fosili dinosaura na 23 (dvadeset i tri) nalazišta u Republici Hrvatskoj značajni zbog svoje rijetkosti, veličine, izgleda, obrazovnog i znanstvenog značaja te se proglašavaju zaštićenim dijelovima prirode.

Zabranjeno je uništavati zaštićene fosile dinosaura te provoditi zahvate i/ili radnje koji mogu dovesti do oštećenja zaštićenih fosila dinosaura i njihovih nalazišta, a zabranjeno ih je i uzimati iz prirode ili izvoziti, stoji u nacrtu rješenja. 

Pročitajte i obrazloženje Rješenja o proglašavanju fosila dinosaura i njihovih nalazišta zaštićenim dijelovima prirode. 

"Na području Republike Hrvatske otkrivena su i istražena 22 (dvadeset i dva) nalazišta otisaka stopala dinosaura i 1 (jedno) nalazište s otkrivenim petrificiranim (okamenjenim) kostima.

Prvi nalaz na području Republike Hrvatske datira iz 1925. godine, kada je A. Bachofen–Echtna na Velikom Brijunu uočio njihove tragove. Na području Nacionalnog parka „Brijuni“ do danas su otkrivena četiri nalazišta. Najveće i stratigrafski najstarije poznato nalazište u ovom dijelu Europe otkriveno je u kamenolomu „Kirmenjak“ gdje je pronađen 971 otisak od kojih 161 tvore 23 staze kretanja.

Pronalazak fosila dinosaura na području Hrvatske je moguć, ali očuvanost takvih nalaza je mala, stoga svi dosada pronađeni nalazi, ali i eventualno novootkriveni nalazi fosila dinosaura  imaju značajnu obrazovnu i znanstvenu vrijednost. Njihovi ostaci jedini su svjedoci o njihovom životu koje je moguće koristiti u interpretaciji i edukaciji te popularizaciji geobaštine.

Većina nalazišta fosila dinosaura u Republici Hrvatskoj loše je očuvana. Posebno su ugrožena nalazišta koja se nalaze na području autokampova i ona u blizini naselja, zbog namjernog i nenamjernog vađenja očuvanih ostataka te oštećivanja. Obalna nalazišta ugrožena su zbog ekspanzije ronilačkog turizma kao i prirodnog djelovanja mora (nagrizanje potopljenih nalazišta, abrazija, itd.). Fosili koji se nalaze u kamenolomima ugroženi su zbog mogućnosti uništavanja nalazišta prilikom iskopa i miniranja", stoji u obrazloženju.