POTPREDSJEDNIK Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić izjavio je u srijedu da stopa inflacije u siječnju značajno ne odudara od ukupnih projekcija za 2026. godinu, da bi inflacija do kraja sljedeće godine trebala u potpunosti biti stavljena pod kontrolu, a mišljenja je i da se njeno pitanje u hrvatskoj javnosti "jako simplificira".

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u siječnju 2026. stopa inflacije iznosila 3,4 posto u odnosu na siječanj 2025. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest prosinac prošle godine, porasla za 0,3 posto.

Nakon prosinačkih 3,3 posto i osjetnijeg usporavanja rasta inflacije, s obzirom na 3,8 posto u studenome 2025., u siječnju ove godine je tako došlo do ponovnog blagog ubrzavanja rasta inflacije na godišnjoj razini.

Prognoze rasta

Ćorić je u izjavi novinarima nakon pregovora sa sindikatima javnih službi rekao da je inflacija "i dalje nešto veća od naših ciljanih vrijednosti", pri čemu se u ovoj i idućoj godini očekuje "njena konvergencija prema željenim stopama od blizu dva posto".

Ocijenio je i da stopa inflacije u siječnju značajno ne odudara od ukupnih projekcija za 2026. godinu, a vjeruje da će naredni mjeseci to pokazati. Podsjetimo, nakon što je u 2025. porasla 3,7 posto, Vlada prognozira da će rast inflacije u 2026. usporiti na 2,8 posto.

Ćorić je istaknuo i da siječanjski podaci pokazuju da je inflacija u segmentu cijena hrane nešto niža od ukupnog indeksa i "to ohrabruje". S druge strane, zabrinjava podatak da je inflacija u segmentu usluga znatno veća od ostatka strukture cjelokupne inflacije.

Jača koordinacija

"I to je nešto na čemu će se trebati raditi", poručio je Čorić, koji je dužnost ministra financija preuzeo prošli tjedan. Naime, prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa inflacije za usluge iznosi 7,2 posto, za energiju 3,7 posto, skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan tri posto, a za industrijske neprehrambene proizvode bez energije 0,1 posto, priopćili su danas iz DZS-a.

Ćorić je izjavio da analize pokazuju da je jedan dio inflacije generiralo podizanje naknada na lokalnoj razini, dodavši da to nije pod ingerencijom Vlade. Poručio je i da bi naredni mjeseci trebali donijeti "nešto jaču koordinaciju u svim segmentima i nešto pojačaniji rad upravo u segmentu inflacije usluga", spomenuvši i određene mjere.

Ideja je prije svega, kazao je Ćorić, gospodarskim rastom i ekonomskim razvojem potaknuti rast životnog standarda, što onda anulira efekte inflacije. Izjavio je i da su dosadašnje mjere Vlade prije svega išle u smjeru anuliranja dijela efekata inflacije na socijalno ugrožene skupine, dodavši da će se u tom smjeru ići i dalje.

Struktura

"Međutim, dopustite da u narednim mjesecima vidimo kako i na koji način adresirati ove urgentne i najosjetljivije točke. Usluge su, kada gledate strukturu inflacije, u ovom trenutku nešto čime ćemo se morati dodatno baviti", poručio je Ćorić.

Upitan da konkretizira što Vlada mora učiniti po pitanju usluga i koje su joj uopće mjere na raspolaganju, Ćorić je rekao da je potrebno određeno vrijeme za analizu te teme, a da će se onda vidjeti kako i na koji način "adresirati neke od fenomena koji su sada prisutni već određeno vrijeme". Na pitanje novinara vjeruje li da je to moguće, Čorić je odgovorio potvrdno.

Na pitanje novinarke oko cijena energenata, rekao je da su one u siječnju "doprinijele nešto manje" ukupnoj inflaciji te da ga "značajno ne zabrinjavaju", jer je u posljednje vrijeme došlo do stabilizacije cijena energenata. 

Niz uzroka

Oko prošlotjedne izjave glavnog tajnika OECD-a Mathiasa Cormanna da je inflacija u Hrvatskoj rasla zbog rasta plaća u državnom i javnom sektoru, Ćorić je rekao da inflacija u Hrvatskoj "korijene vuče" od početka pandemije koronavirusa, na što su se nadovezale i posljedice ruske agresije na Ukrajinu.

Tako, smatra Ćorić, "uzrok povećanja agregatne potražnje usred rasta količina novca u optjecaju" samo je jedan od njih. Mišljenja je da se u hrvatskoj javnosti pitanje inflacije, njezinih uzroka, pa onda i rješavanja jako simplificira. S druge strane, stručnjaci koji se bave tim područjem ukazuju na čitav niz uzroka, što govori da inflacija nije jednostavna pojava, zbog čega upravo toliko i traje.

"Vi se uvijek možete pitati je li porast plaća kao takav uzrokovao porast cijena uslijed rasta agregatne potražnje, ili ste na rast cijena koji je prouzročen, primjerice, rastom cijena energenata, pa onda i uvezenih proizvoda, morali 'doskočiti' dizanjem plaća i svih ostalih primanja, kako bi ublažili smanjenje kupovne moći.

Kontrola inflacije

To je pitanje je li prvo 'kokoš ili jaje', i upravo zbog toga niti odgovor na inflaciju, koja je u proteklih pet godina iz čitavog niza uzroka pogodila cijelu Europu i Hrvatsku, ne možemo simplificirati", izjavio je Ćorić. Međutim, poručio je da će inflacija do kraja sljedeće godine "u potpunosti biti stavljena pod kontrolu", sukladno i prognozama Europske komisije, HNB-a i Ministarstva financija.

Rekao je i da je Hrvatska mala, otvorena ekonomija koja već godinama bilježi iznadprosječan rast, što je fenomen koji se naziva i "zagrijavanje ekonomije", a obično ga prate i nešto veće stope inflacije, uslijed rasta agregatne potražnje koja je generirana s više strana.

"Svakako podržavam više stope gospodarskog rasta, a ovim ostalim fenomenima vezanima uz inflaciju vjerujem da možemo 'doskočiti' i da ćemo ih smiriti u naredne dvije godine", izjavio je Ćorić.

Visoke tehnologije

Upitan je li moguće "razdvojiti" visoku stopu gospodarskog rasta i visoku stopu inflacije, te je rekao da je moguće, no da to podrazumijeva rad na izmjeni strukture gospodarstva, što je "trajni zadatak" .

Ćorić je napomenuo da se upravo i očekuje, u sklopu apsorpcije europskih sredstava i izrade prijedloga državnog proračuna za sljedeću godinu, usmjeravanje što je moguće većeg dijela sredstava u one aktivnosti i industrije "koje ne generiraju toliku potražnu stranu".

Tu je riječ, pojasnio je, o visokim tehnologijama, odnosno o industrijama koje su "kapitalno snažne" i samim time generiraju dodanu vrijednost, a da pritom ne generiraju iznimno velik rast plaća. "To je dugoročni odgovor. Za njega treba vremena, međutm mislim da je Hrvatska, s obzirom na makroekonomske pokazatelje, upravo u situaciji da se može otvoriti takvim inicijativama", zaključio je Ćorić.