BREXIT je zadavao veliku glavobolju Europskoj uniji otkako je 2016. Velika Britanija izglasala odlazak iz nje. Stoga je Europska unija posljednjih godina većinom bila koncentrirana na pregovore s Britanijom i manje je pazila na druge probleme svojih država članica.

To ne bi bio toliki problem da te poteškoće zapravo nisu mnogo dugoročnija prijetnja europskom projektu nego što je to Brexit, piše CNN.

Izbacivanje iz EU-a

Koncept EU-a već neko vrijeme potkopavaju same države članice zanemarujući vladavinu prava EU-a, odstupajući od visokih europskih standarda o ljudskim pravima i negirajući slobodu govora i medija.

Posljednji takav primjer je Poljska, gdje je Vrhovni sud upozorio vladajuću stranku Pravo i pravda (PiS) da predložene pravosudne reforme značajno krše europsko pravo i da bi Poljska zbog toga mogla biti izbačena iz Europske unije.

No poruka poljskog Vrhovnog suda ipak je pomalo dramatična, piše CNN. Ne zbog toga što predložene reforme kojima bi, primjerice, vlada mogla kazniti suce zbog uključivanja u političke aktivnosti zanemaruju zahtjev EU-a da sudovi djeluju neovisno o vladi, nego zbog toga što to ne znači da će zbog toga Poljska biti prisiljena napustiti EU.

Prvo, ne možete službeno protjerati državu članicu iz EU-a. Moguće je prema članku 7 Europske unije obustaviti biračko pravo te zemlje, ali ona i dalje službeno ostaje članica Europske unije.  

Da bi se neku državu izbacilo, potreban je jednoglasan dogovor među ostalim državama članicama da se uopće pokrene postupak glasanja za takav korak, što je praktički nemoguća misija.

Što se tiče efikasnosti kazne po članku 7, EU je pokrenuo postupke po tom članku protiv Mađarske i Poljske, ali u oba slučaja nije bilo nekih konkretnih rezultata.

Problem je i Hrvatska

Hrvatska vlada se također nalazi pod pritiskom, piše CNN, jer nije uspjela u dovoljnoj mjeri reformirati postojeće zakone kako bi zaštitila novinare koji zbog obavljanja svog posla dobivaju pravne tužbe. Slične kritike oko slobode medija EU je uputio i Grčkoj i Bugarskoj. Trenutačno, Europa žustro korača prema krizi međusobnog povjerenja u zajedničke vrijednosti i zakone. A povjerenje je vjerojatno središnji stup europskog jedinstva i stabilnosti.

Problem je u tome što članice EU-a nadgleda Europski sud te se očekuje da će nacionalni sudovi poštovati europsko pravo.

"Mreža pravila po kojima države članice automatski priznaju odluke jednih drugih prijeti potkopavanje vladavine zakona. EU je zapravo mala birokracija i uvelike ovisi o nacionalnim sucima i državnim službenicima koji će provoditi zakone", rekao je pravnik Ronan McCrea sa sveučilišta University College London.

Slično misli i Charles Crawford, bivši britanski veleposlanik u Poljskoj.

"Što bi moglo srušiti Uniju? Neće je srušiti same države članice koje će se jednog dana sastati i reći da je sve gotovo. Ono što bi moglo pokrenuti kolaps Europske unije su one države članice koje poručuju: Mi zapravo više ne prihvaćamo primat prava EU-a", rekao je Crawford.

Mrkva ili batina?

Europa treba hitno djelovati ako želi opstati. Pitanje je samo kako će povratiti jedinstvo i povjerenje, pomoću mrkve ili batine? Osim članka 7, EU može odrediti koliki će dio proračuna primati država članica u skladu sa svojim ponašanjem. A nacijama kao što su Poljska i Mađarska zasigurno treba taj novac. Stoga se postavlja pitanje koliko se Europska unija spremna, u svrhu samoočuvanja, početi ozbiljnije miješati u domaću politiku država članica.

"Ovo je puno veća prijetnja EU nego Brexit. Brexit bi čak mogao ojačati Uniju", rekao je McCrea.