CENTAR za mirovne studije (CMS) u srijedu je, u povodu Međunarodnog dana migranata, predstavio rezultate istraživanja o stavovima prema strancima, prema kojima 34 posto građana smatra da bi Hrvatska treba biti otvorena za tražitelje azila, a 45 posto u onima koji dolaze iz arapskog svijeta vidi prijetnju.

''Građani u najvećem postotku, 81 posto, smatraju da bi Hrvatska trebala biti otvorena za turiste, a nakon toga slijede povratnici iz dijaspore sa 71 posto, što je djelomično u skladu s nacionalnom politikom. Ono što je na neki način iznenađujuće jest da tražitelji azila imaju najmanju podršku. Otprilike jedna trećina, 34 posto ispitanika, smatra da bi Hrvatska trebala biti otvorena za tražitelje azila", rekla je Sara Lalić iz Centra za mirovne studije na predstavljanju rezultata istraživanja Stavovi prema strancima i manjinama u hrvatskom društvu u 2024. godini: prijetnja, susret, suživot?

Od ostalih kategorija, većinsku podršku uživaju još strani državljani koji su u Hrvatsku došli na školovanje (69 posto) i digitalni nomadi (54 posto). Oko 47 posto ispitanih ne protivi se imigrantima iz bogatih zemlja koju su u Hrvatsku stigli zbog rada ili umirovljenja. Da bi Hrvatska trebala biti otvorena za klimatske i ekonomske imigrante, slaže se njih 43, odnosno 42 posto.

Ukrajince, Bošnjake i imigrante iz zapadnih zemalja građani ne smatraju prijetnjom

Drugo pitanje pokazalo je da 45 posto građana u Arapima vidi prijetnju za osobnu sigurnost i sigurnost njihove imovine. Slični postoci zabilježeni su kod tražitelja azila, muslimana i Palestinaca (42-44 posto). Najmanje građana kao prijetnju vide Ukrajince, Bošnjake i doseljenike iz zapadnih država Europske unije.

Kada je riječ o postupanju prema stranim državljanima, najveći broj ispitanika složio se s time da država mora kazniti poslodavce koji iskorištavaju strane radnike (74 posto) i stanodavce koji radnicima pružaju nedostojne uvjete stanovanja (68 posto).

"Isto tako, oko 60 posto smatra da bi Vlada trebala osigurati način za siguran i zakonit dolazak izbjeglica u Hrvatsku, što je nešto što progresivnije civilno društvo i stručnjaci u Hrvatskoj i Europskoj uniji zagovaraju godinama", kazala je Lalić.

"Negativni stavovi često su hrana desnom ekstremizmu"

Rezultati istraživanja također su otkrili da 59 posto građana podržava pravo stranaca na jednak položaj pred pravosuđem, njih 58 posto slaže se da trebaju biti zaštićeni od diskriminacije, dok 56 posto ispitanika smatra da strani radnici trebaju biti plaćeni jednako kao i domaći ako obavljaju isti posao.

"Najmanja razine podrške je kod podrške političkim pravima, pravu na slobodu govora i javnih istupa, posebice pravu glasanja na izborima. Na pitanje kada bi stranci trebali dobiti ta prava, 16 posto je odgovorilo nikada, ali većina ispitanih kazala je da ih trebaju dobiti kad ostvare državljanstvo. U praksi, ako ne naiđete na neke institucionalne, strukturne blokade, državljanstvo možete očekivati nakon osam godina rada i života u Hrvatskoj", rekao je Drago Župarić Ilić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Negativni stavovi prema stranim radnicima i državljanima često budu hrana desnom ekstremizmu, upozorila je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter. ''On iskorištava upravo takve stavove i ide s tezom o zamjeni stanovništva, o slanju vojske na granicu, o formiranju straža jer nam je sigurnost ugrožena, itd. Najgore manifestacija su fizički napadi i zločini iz mržnje", kazala je. Istraživanje je provela agencija Ipsos na reprezentativnom uzorku punoljetnih građana, a podaci su prikupljeni terenskom anketom rađenom u kućanstvu kod ispitanika.