VISOKA predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas u utorak je u Sarajevu pokušala političarima i javnosti u BiH prenijeti poruku kako je potrebno zaustaviti krizu u zemlji i napad na njen ustavni poredak, no u njenoj su se nazočnosti članovi Predsjedništva BiH posvađali i samo potvrdili dubinu podjela.

Kallas je u Sarajevo doputovala u sklopu regionalne mini turneje nakon što je posjetila Crnu Goru i Albaniju. Nakon posjeta bazi EUFOR-a i susreta sa zapovjednicima i vojnicima vojnih snaga Unije, čija je zadaća očuvanje mira u BiH, sastala se s predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krišto te potom s članovima Predsjedništva BiH.

Kallas optužila vodstvo RS-a za krizu

U govoru koji je održala pred pripadnicima EUFOR-a Kallas je jasno kazala kako su politički vođe bosanskih Srba, predvođeni Miloradom Dodikom, odgovorni za sadašnju krizu u BiH i ugrožavanje ustavnog poretka zemlje. Nakon sastanka s bosanskohercegovačkim političarima pred novinarima je to ponovila te je istaknula kako je EU posvećena europskom putu BiH, kao i stabilnosti i sigurnosti regije.

Za ustav BiH, za koji je kazala da je sada ugrožen, istaknula je kako je kamen temeljac mira i mora se poštovati.

"Nedavni postupci vlasti RS-a podrivaju rad domaćih institucija i ugrožavaju temeljne slobode svih građana", kazala je ne ostavljajući prostor različitim interpretacijama o tome koga EU vidi kao krivca za sadašnju krizu u BiH.

Pozdravila je i činjenicu da Srbi zaposleni u tijelima vlasti BiH nisu poslušali Dodikov poziv da ih napuste i stave se na raspolaganje vlastima RS-a.

Kazala je kako politička nestabilnost samo usporava put BiH ka članstvu u EU, i to kad bi mogli započeti pristupni pregovori.

Puno poštivanje vladavine prava, kako je istaknula, ostaje trajni uvjet punopravnog članstva svih država, pa tako i BiH, u EU.

Sukob članova Predsjedništva BiH

Predsjedateljica Predsjedništva BiH i bliska Dodikova suradnica Željka Cvijanović u agresivnom je istupu rekla kako se nada "razumnom ponašanju EU" koje bi trebalo pomoći rješavanju krize, a tvrdila je kako u Republici Srpskoj ni na koji način ne ruše ustavni poredak.

Njena je teza kako su krizu zapravo prouzročile ovlasti dane visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH. Tvrdi kako su iz toga proizašli i svi problemi koje Milorad Dodik ima s pravosuđem u BiH i za kojim je zbog toga raspisana tjeralica.

"To je moj politički stav i on se neće promijeniti", kazala je Cvijanović pozivajući na unutarnji dogovor bez bilo kakvih utjecaja sa strane.

Na njen je istup odmah reagirao Željko Komšić, istaknuvši kako uhićenje Dodika traži sud, a ne politika.

"Nemojte izmišljati razloge zašto do toga mora doći", predbacio je pred Kallas i novinarima Komšić svojoj kolegici iz Predsjedništva.

Na sličan je način istupio i Denis Bećirović, koji je Kallas zahvalio na porukama koje je prenijela, a kazao je kako u RS-u imaju "tragičnu iluziju" da je moguć mirni raspad BiH.

"To može dovesti do katastrofe", kazao je Bećirović uz poruku kako će vlasti u BiH poduzeti sve da to spriječe, a u tim naporima očekuju i potporu međunarodne zajednice, pa tako i EU.

Neuspjeli pokušaj izjave Predsjedništva o krizi

Prije nego što su se sastali s Kallas, članovi Predsjedništva BiH održali su sjednicu na kojoj nisu uspjeli postići suglasnost o sadržaju izjave kojom bi izrazili stajalište o sadašnjoj krizi u zemlji.

Izjava nije usvojena jer su Bećirović i Željko Komšić tražili da njen dio bude poziv EUFOR-u da asistiraju sigurnosnim agencijama u privođenju Dodika i drugih dužnosnika RS-a kojima je Sud BiH odredio pritvor.

Tome se usprotivila Dodikova bliska suradnica Cvijanović najavivši kako će, ako u drugom pokušaju bude preglasana, na takvu izjavu staviti veto pozivajući se na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Njoj je bio sporan i ostali dio izjave, u kojem se konstatira kako je krizu prouzročilo protuustavno djelovanje vodstva RS-a.

Nakon sjednice Predsjedništva Cvijanović je pred novinarima ustvrdila kako Bećirović i Komšić "nastavljaju separatističke aktivnosti na razbijanju BiH i odcjepljenju Federacije od zajedničke države".