PRORAČUNSKI manjak u eurozoni i EU stabilizirao se u četvrtom tromjesečju 2022. godine na najvišoj razini od pandemijske krize odražavajući potrošnju vlada na pomoć građanima i kompanijama s računima za energiju, pokazalo je izvješće Eurostata. Na razini EU sezonski prilagođeni proračunski deficit iskazan udjelom u BDP-u iznosio je u zadnja tri prošlogodišnja mjeseca 4.5 posto, što je njegova najviša razina od proljeća 2021. godine.

U ljeto prošle godine iznosio je 4.2 posto, a u proljeće 2.6 posto. Na razini eurozone manjak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je u zadnja tri prošlogodišnja mjeseca 4.7 posto, također dosegnuvši najvišu razinu od proljeća 2021. U trećem lanjskom tromjesečju iznosio je 4.6 posto, a u drugom 2.7 posto.

Najveći manjak zabilježila Mađarska

Vlade su od sredine prošle godine uvele niz mjera kako bi građanima i kompanijama pomogle s visokim računima za energiju poručivši im istodobno da smanje potrošnju kako bi se izbjegla energetska kriza. 

Prema sezonski prilagođenim podacima kojima je Eurostat raspolagao, najveći je proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju bilježila Mađarska, od 8.7 posto. Slijede Malta, Rumunjska i Španjolska s manjkom od 7.9 odnosno 7.7 i 7.6 posto BDP-a.

Samo tri zemlje zabilježile proračunski višak

Najmanji je bio u Švedskoj, gdje je iznosio 0.3 posto BDP-a. Proračunski višak bilježile su samo Danska, Irska i Bugarska, od 3.3 posto, odnosno 1.3 posto i 0.9 posto BDP-a. Eurostat nije raspolagao sezonski prilagođenim podacima za Hrvatsku, Grčku, Italiju i Cipar.

Prema sezonski neprilagođenim podacima, Hrvatska je u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju bilježila proračunski manjak od 4.8 posto BDP-a. U trećem tromjesečju proračun je pokazao višak od 5.3 posto BDP-a. Na razini EU sezonski neprilagođeni manjak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je u četvrtom tromjesečju 4.4 posto, a u eurozoni 4.1 posto.