ČILEANCI su danas izašli na birališta kako bi u dva dana odabrali 155 članova ustavotvorne skupštine koji će napisati novi ustav umjesto sadašnjeg, naslijeđenog iz doba vojne diktature.

Izbor se događa 19 mjeseci otkako su Čileanci masovnim višetjednim prosvjedima tražili ključne promjene, a novi Ustav trebao bi zamijeniti onaj sastavljen 1980. godine u doba vojnog režima Augusta Pinocheta.

Mnogi smatraju da se radi o najvažnijem glasanju od obnove demokracije prije 31 godinu.

Postojeću ‘Veliku povelju’ iz 1980., usvojenu na vrhuncu vladavine diktatora Augusta Pinocheta, većina vidi kao zapreku ravnopravnom napretku u zemlji koja slovi kao jedna od država s najviše nejednakosti među naprednim ekonomijama u svijetu.

Glasa 14 milijuna ljudi

Pravo glasa u subotu i nedjelju ima oko 14 milijuna ljudi koji će na 2.731 birališta odabrati 155 članova između 1373 kandidata.

Sedamnaest mjesta bit će rezervirano za 10 starosjedilačkih naroda Čilea.

Izvješće OECD-a iz veljače ukazuje na "ustrajno veliku nejednakost" kao ključni izazov za Čile, zemlju u kojoj je 53 posto domaćinstava svrstano u ekonomsko ranjivu skupinu, a najsiromašnijih 20 posto domaćinstva zarađuje bijednih 5,1 posto prihoda.

Upravo ta nejednakost bila je glavni pokretač prosvjeda početih u listopadu 2019. godine koji su odnijeli 36 života, da bi mjesec poslije vlada pristala na referendum o novom ustavu.

Na tom plebiscitu 25. listopada 80 posto birača koji su se odazvali referendumu glasalo je za to da se za pisanje novog ustava zaduži posebno tijelo u potpunosti sastavljeno od izabranih članova.

Prema analitičarima, bit će to prvenstveno bitka između stranaka lijevog i desnog političkog spektra te se ne očekuju da će neovisni kandidati dobiti ikakvu znatniju potporu.

Stranke ljevice zagovaraju veću državnu kontrolu mineralnih i ostalih prirodnih bogatstava, uglavnom privatiziranih nakon okončanja diktature, te više javnih izdataka za obrazovanje, školstvo, mirovine i socijalne programe.

Stranke desnice, koje također tvrde da je potrebno osnažiti socijalnu dimenziju, zagovaraju sustav slobodnog tržišta za koji tvrde da je zaslužan za gospodarski rast Čilea u zadnjih nekoliko desetljeća.

Ankete nisu provedene, no promatrači očekuju da će stranke ljevice dobiti većinu mjesta u "ustavnoj konvenciji".

Prema dogovoru, pola kandidata na izborima su žene, kao što će biti i u ustavotvornom tijelu koje ima devet mjeseci da sastavi novi temeljni čileanski zakon, a o njemu će se ponovo birači izjašnjavati referendumom. 

Glasači ovaj tjedan biraju i regionalne guvernere, gradonačelnike i lokalne vijećnike, svojevrsni lakmus test za predsjedničke izbore u studenome.