CIJENE nafte stabilizirale su se danas na međunarodnim tržištima iznad razine od 66 dolara, uz pokušaje ulagača da odmjere posljedice američkih sankcija ruskim energetskim divovima i prognoze o posustajanju potražnje.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila viša za 37 centi nego na zatvaranju trgovine na kraju prošlog tjedna i iznosila je 66.37 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 48 centi višoj cijeni, od 61.98 dolara.

Sukob Kine i Amerike

Tržišta su na početku tjedna ohrabrili signali o pomacima u američko-kineskim trgovinskim pregovorima.

Američki i kineski dužnosnici utanačili su "važan okvir" trgovinskog sporazuma koji bi u najavljenim razgovorima mogao otkloniti prijetnju 100-postotnih američkih carina na kinesku robu i odgoditi aktiviranje kineskog mehanizma kontrole izvoza rijetkih zemnih minerala, rekao je u nedjelju američki ministar financija Scott Bessent.

Trgovinski sukob dva vodeća svjetska gospodarstva omeo bi aktivnost i potražnju za energentima.

Upravo su procjene o prigušenoj potražnji zakočile rast cijena nafte nakon odluke Washingtona o sankcijama ruskim naftnim divovima Rosneftu i Lukoilu, koji zajedno proizvode oko pet posto svjetske nafte.

Od početka godine Rosneft i Lukoil otpremili su gotovo polovinu od ukupno 3.5 milijuna barela nafte dnevno koji su putovali morem do kupaca širom svijeta, prema podacima analitičke tvrtke Kpler.

"Ključan mehanizam sankcija protiv Rusije"

Ruske energetske kompanije proteklih su godina uglavnom uspješno zaobilazile većinu zapadnih financijskih sustava i pronašle su zamjenu za transportne i osiguravateljske usluge zapadnih tvrtki, prema tek blagom padu izvoza ruske nafte od ulaska ruskih vojnika u Ukrajinu u 2022. godini do 2024. godine, s osam milijuna barela dnevno na 7.5 milijuna barela dnevno.

Problem je što se kompanije koje posluju s Lukoilom i Rosneftom izlažu opasnosti mogućih sekundarnih američkih sankcija, posebno one u Kini i Indiji, dva najveća kupca ruske nafte.

"Ruska nafta vjerojatno i dalje otežano dolazi do tržišta, ali ključan će biti mehanizam primjene sankcija", objašnjava Janiv Shah iz Rystada.

Mogući veliki višak nafte u idućoj godini

Međunarodna agencija za energiju (IEA) procijenila je nedavno da bi zbog obilne ponude i posustale potražnje tržište u idućoj godini moglo bilježiti višak od četiri milijuna barela dnevno. Potražnja bi po njihovim izračunima trebala u 2026. porasti za samo 700 tisuća barela dnevno.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) očekuje pak solidan rast potražnje i u idućoj godini, za 1.4 milijuna barela dnevno, što bi značilo i znatno skromniji višak.

Američki podaci pokazali su snažniju potražnju u pretprošlom tjednu, prema padu zaliha nafte za milijun barela. Smanjene su i zalihe benzina, za 2.1 milijun barela, i zalihe dizela i lož ulja, za 1.5 milijuna barela.

Odvojeni OPEC-ovi izračuni pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u petak poskupio 1.08 dolara, na 68.33 dolara.