SVE DRŽAVE Europske unije podupiru njeno širenje na zapadni Balkan pa tako i na BiH, no neke ne odustaju od zahtjeva da ta zemlja pokaže napredak kako bi stekla kandidatski status, a zagovornik tog kriterija je i Češka koja trenutačno predsjedava Vijećem EU.

Potvrdila je to veleposlanica Češke u BiH Ivana Hlavsova, koja je danas u intervjuu za banjolučke Nezavisne novine kazala kako je jasno da neke članice Unije zagovaraju da se BiH odmah i bez dodatnih uvjeta odobri status kandidata za članstvo, no većina je protiv takvog pristupa i žele da BiH provede barem dio od 14 prioritetnih reformi koje je Europska komisija definirala još 2019. godine.

"Većina smatra da bi BiH trebala ostvariti neki napredak prije kandidature. Češko predsjedanje i Delegacija EU u BiH, koja radi važan posao, nastavljaju podsjećati domaće vlasti koliko je važno da se ispune uvjeti za koje vjerujemo da su dostižni. Mi poručujemo da nam trebaju dobre vijesti kako bismo bili u stanju voditi plodonosnu raspravu unutar EU. Moramo nešto imati što možemo predstaviti jer će u protivnome biti teško uvjeriti mnoge u EU da BiH dobije kandidaturu", kazala je Hlavsova.

"Treba ozbiljno razmisliti o promjenama ustava BiH"

Nije navela koje su države zagovornice bezuvjetnog odobravanja kandidatskog statusa BiH, no hrvatski predsjednik Zoran Milanović bio je među odlučnim zagovornicima takvog pristupa, posebice nakon što je kandidatski status odobren Ukrajini.

Veleposlanica Hlavsova kazala je i da je stajalište Češke kako je došlo vrijeme da se nakon 27 godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma ozbiljno razmisli o promjenama ustava BiH koji je sastavni dio tog dokumenta. Češka je veleposlanica istaknula kako je to bio dokument čiji je cilj bio zaustaviti rat, a ne da bude dugoročni aranžman za tu državu.

Podsjetila je da BiH ni do danas nije provela pet presuda Europskog suda za ljudska prava kojima je potvrđena diskriminacija građana u izbornom procesu temeljem njihove etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta, a te anomalije, kako je ocijenila Hlavsova, ne mogu biti ispravljene bez promjene ustava.

Potvrdila je kako će u Pragu 6. i 7. listopada biti održan summit država članica EU i zapadnog Balkana, na kojemu će se raspravljati o inicijativi Francuske koja želi uspostavu Europske političke zajednice kao platforme za dijalog sadašnjih članica Unije i država koje joj se žele pridružiti.

Uz države s područja zapadnog Balkana na taj su sastanak pozvane i Ukrajina, Moldavija, Turska, Gruzija, Armenija i Azerbajdžan.